Osjećate umor, manjak energije i iscrpljenost? Možda je riječ o stanju za koje se ne postavlja liječnička dijagnoza, u svakodnevnom razgovoru najčešće ga zovemo proljetnim umorom. Promjene koje osjećamo s prijelaza iz zime u proljeće, česte izmjene vremenskih prilika, pa čak i nagle promjene temperatura, sve to utječe na naš organizam. S druge strane sve sunčaniji i dulji dani od sredine ožujka do kraja travnja kod mnogih uzrokuju i sezonski pad motivacije za ikakav posao.
Sezonske promjene
Što je proljetni umor? Je li "springtime lethargy" stvarna fiziološka reakciji tijela na novu sezonu?
Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar prenosi istraživanja koja pokazuju kako je proljetni umor normalan fiziološki proces, koji se javlja kod čitave populacije te ga neke osobe osjećaju intenzivnije u odnosu na druge, koji tu pojavu uspješno preveniraju. To je osjećaj pojačanog umora koji se javlja od kraja ožujka, a prate ga smanjena mogućnost koncentracije te loše raspoloženje. Osim toga, simptomi su malaksalost, vrtoglavice, glavobolja, poremećaj spavanja te promjene raspoloženja i bezvoljnost. Ponekad se zbog sličnih simptoma pogrešno dijagnosticira i kao depresija, no ovi simptomi kod proljetnog umora ne traju dulje od dva tri tjedna.
Iako nije formalno priznat kao bolest, znanstvena istraživanja potvrđuju da sezonske promjene mogu izazvati brojne simptome povezane s ovim stanjem. Proljetni umor stoga nije mit, nego očekivana reakcija tijela na promjene u okolišu koja može narušiti kvalitetu života i otežati svakodnevno funkcioniranje. Najčešći simptomi su umor i iscrpljenost unatoč dovoljnom snu, dok je kod nekih proljeće izaziva probleme sa spavanjem. Dosta ljudi prijavljuje poteškoće s koncentracijom, promjene raspoloženja, razdražljivost i bezvoljnost, a kod nekih i glavobolja i vrtoglavica.
Kako prevladati umor
Proljetni umor najčešće je rezultat kombinacije fizioloških, hormonalnih i okolišnih čimbenika.
Kad su u pitanju hormoni, na ovo stanje utječu dva hormona, melatonin i serotonin. Zbog manjka sunčeve svjetlosti tijelo zimi proizvodi više melatonina - "hormona sna". S dolaskom proljeća povećava se količina dnevnog svjetla, čime se potiče proizvodnja serotonina "hormona sreće". Nagla hormonalna prilagodba može uzrokovati osjećaj umora i iscrpljenosti dok se organizam ne uskladi s novim ritmom. Dulji dani mogu remetiti prirodni ritam spavanja. Tijelo sporije reducira proizvodnju melatonina ujutro, što dovodi do pospanosti i manjka energije.
Nadalje nagle promjene vanjskih temperatura uzrokuju širenje krvnih žila, što može dovesti do pada krvnog tlaka i osjećaja slabosti. Organizam troši dodatnu energiju na prilagodbu novim uvjetima, što pridonosi umoru. Na sve ovo treba dodati i proljetne alergije jer i količina peludi u zraku može uzrokovati alergijske reakcije, koje dodatno iscrpljuju organizam.
Dobro je znati i da postoji razlika između između proljetnog i kroničnog umora. Proljetni umor uzrokovan je hormonskim promjenama u organizmu zbog promjene godišnjeg doba i javlja se u proljeće, a kroničan umor je stanje organizma zbog nedostatka nutrijenta i može se javiti bilo kada, neovisno o godišnjem dobu.
U ovom prijelaznom razdoblju zato je dobro nadomjestiti vitamine koje tijekom zime ne unosimo mnogo u prehrani, posebice C (agrume, maline borovnice, špinat), D i vitaminima B skupine (meso, riba, iznutrice, orašasti plodovi) te mineralima kao što su magnezij (riba, tamna čokolada, mahunarke) i željezo (meso riba, sušeno voće, blitva, špinat).
Za ublaživanje simptoma proljetnog umora stručnjaci ponajprije preporučuju tjelesnu aktivnost. Redovito kretanje na otvorenom potiče cirkulaciju, sintezu vitamina D i lučenje serotonina.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za razinu tjelesne aktivnosti su 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno ili 75 minuta aktivnosti jačeg intenziteta. Neke od aktivnosti koje se mogu preporučiti svima su hodanje, plivanje i vožnja bicikla. Hodanje je vrlo jednostavno i dostupno svima, ne zahtijeva posebne vještine i znanja, mogu ga prakticirati osobe svih dobnih skupina i zdravstvenih stanja te je rijetko povezano s ozljedama. To je jako podcijenjena aktivnost, koju možete svugdje prakticirati, a kineziolozi ju uvijek preporučuju.
Osim naglaska na vježbanje i redovitu tjelesnu aktivnost, po mogućnosti na otvorenom kako bi na dnevnom svjetlu prirodno potaknuli proizvodnju serotonina, iz Andrije Štampara preporučuju i da unosite dovoljno vitamina i minerala pravilnom prehranom, birate namirnice bogate željezom, pijete dovoljno tekućine jer i blaga dehidracija može pojačati umor. I dovoljno sna je ključno.
Unutarnja veza tijela i uma poboljšat će se metodama opuštanja kao što su meditacija, slušanje glazbe, terapija umjetničkim izražavanjem. Tko može, neka otputuje na kratak odmor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....