Kada je u pitanju okućnica, tarace i vanjski sadržaji, Dubrovčani su sve osvješteniji kako je njihovo uređenje jednako važno kao uređenje interijera i da su tu stručno oko i ruka sve važniji. Krajobrazna arhitektica Anita Trojanović, jedna je od najzaposlenijih u Dubrovniku. Teško je nabrojati čime se sve ova mlada Konavoka bavi, od poljoprivrede do speleologije, no za njom je kada je struka u pitanju čitav niz projekata uređenja koje radi u dubrovačkom studiju za krajobraznu arhitekturu Landa i aktivno proučavanje i očuvanje naše suhozidne baštine.
Proljetna sadnja
U županiji koja živi od turizma, odnosno uređenja i ljepote vanjskih prostora koji se trebaju skladno uklopiti u ljepote našega krajobraza i kulturne baštine njene su kvalifikacije sve traženije, a proljeće vrijeme pune realizacije planiranoga. Zato smo je zatražili nekoliko savjeta za sve one koji uskoro kreću s proljetnom sadnjom i uređenjem svojih vanjskih prostora. Kada i kako trebamo planirati ozelenjavanje prostora zajedno s krajobraznim arhitektom?
- Usluge krajobraznog uređenja tražene u Dubrovniku, ponajprije na javnim površinama i zbog duge tradicije koju su ‘’udarili’’ naši cijenjeni kolege prethodnici. Naravno, postoje i situacije kad je naš elaborat uređenja nužni dio dokumentacije propisan od strane javnopravnih tijela za ishođenje potrebnih dozvola za gradnju. Nekada znamo doći na kraju samog procesa projektiranja kada se od nas traži da planiramo arle koje su nam arhitekti naumili. U tom slučaju maksimalno oplemenimo bogatim zelenilom preostale dijelove okućnice - navodi Anita Trojanović. Svima savjetuje da prije planiranja većih vrtova ili nasada, odnesu tlo iz vrta na analizu kako bi mogli planirati dohranu i izbor biljnog materijala, te da obavezno planiraju sustav automatskog navodnjavanja i prihrane.
Važan izbor bilja
- U današnje vrijeme kada ljudi rade po nekoliko poslova, kada nas prate visoke temperature i bježi se u zatvorene i rashlađene prostore – ne preostaje vremena ni želje za brigu o vrtu. Klijenti koji traže usluge projektiranja od samog početka kreativnog procesa su oni koji imaju vremena baviti se svojim vrtom ili terasom, te provoditi više vremena u njemu. Izborom bilja prilagođavam se današnjim uvjetima i sagledavanju šire okoline u vidu vrsta koje neometano uspijevaju. Na poslu sam zavoljela egzotične vrste. Dubrovački vrtovi su uvijek privlačili pozornost promatrača zbog prisutnosti egzotičnih vrsta koje su donosili pomorci sa svojih putovanja. U svijetu se potiče bioraznolikost vrsta pa se tako volim poigrati s različitim listopadnim stablima i pretežito zimzelenim grmovima, travama, trajnicama, pokrivačima tla i sedumima. Rad oko bilja me ispunjava i opušta. U svojim vrtovima imam 54 različite vrste bilja, od svake vrste po nekoliko sadnica, nekih više nekih manje. Ako tjedno ne možete izdvojiti četiri radna sata u vrtu, u tom slučaju je najbolje birati vrste koje ne zahtijevaju puno brige ili radove prepustiti profesionalcu – savjetuje Anita koja za stabla koja stvaraju ugodnu sjenu u vrtovima bira nefrutirajuću murvu, košćelu, meliju, judino drvo i lipu.
- Rijetko planiram zimzelena stabla zbog sporog rasta, poput česvine i pitospore. Ne preporučam sadnju bora u blizini kuća zbog plitkog korijenja i čestih vjetroizvala. Od korisnih vrsta uvijek su popularne maslina, nespola, smokva, rogač, šipak i agrumi s kojima moramo biti oprezni zbog položaja, vrste tla, izloženosti vjetru i suncu. Za akcente biram čemprese i palme različitih vrsta, pri tome da izbjegavam kanarsku datulju zbog nametnika pipe. Ako ju se i posadi, njezino tretiranje kreće od samog početka. Kod izbora vrsta za visoku živicu za stvaranje privatnosti češće biram zimzelene vrste poput lovora, fotinije, lemprike, pitospore i piramidalne masline. U modi su plodonosne voćne živice poput zimzelene feijoe koja odlično uspijeva u našim krajevima i sve je češće biram u projektima. Od nižih vrsta za zimzelene živice uz staze i šetnice bi izdvojila teukrij, ligustrum (kalina) i ružmarin. Nikako ne bi preporučila sadnju lovorvišnje koja svojim teškim listovima znatno odudara od naše okoline i zbog toga što brzo odrveni pa ju je teže održavati u željenoj formi. Od listopadnih vrsta za živice bi izdvojila abeliju, spireu, forziciju i grab kojeg je potrebno saditi dalje od mora. Najviše me rastuži kad po vrtovima i terasama vidim jeftine plastične pregrade u obliku umjetnih zelenih listova koji na suncu izblijede i pokvare cjelokupnu sliku – dodaje Anita. Pitamo je i gdje i kako saditi uza zidove, što postaviti na tarace na našem jakom suncu?
Žive odrine
- Izbor grmova, trajnica i ukrasnih trava u podrastu je veoma širok i ovisi o sezonalnosti, svjetlu i sjeni. Na sjenovitim mjestima najčešće planiram afrički ljiljan, listan, šparožinu, aukubu i hortenziju. Na suncu uspijevaju pitospora nana, australski ružmarin, lonicera, dubrovački koralj, verbena, različite vrste seduma i ukrasne trave poput stipe i mulenbergije. Nekada je dovoljno u podrastu pustiti po podu pokrivače poput jasmina, vinke ili karpobrotusa ako nema dovoljne debljine tla kako bi se izbjegla sjetva travnjaka koji iziskuje posebnu brigu u našem podneblju. Za prekrivanje zidova su najbolji listopadna troprsta lozica i zimzeleni puzajući fikus na kojeg sam posebno ponosna u vrtu. Uz bazene na jakom suncu najbolje idu različite vrste palmašica i bambusi u ograđenim arlama ili pitarima. Odrine su puno atraktivnije ako se na njima nalaze žive biljke od primjerice platna i sture koja ‘’vrišti’’ u prostoru. Od listopadnih penjačica najčešće se pojavljuju tekoma, bugenvila, petoprsta lozica i gličina; dok bi od zimzelenih izdvojila pasifloru i jasmin – kaže Anita. A što najčešće traže Dubrovčani koji uređuju svoje vanjske prostor i za sebe i sve češće goste apartmana i vila?
- Projektiranje elemenata u vrtu ili terasi ovisi o tome je li riječ o novogradnji ili adaptaciji postojećih kuća. Većinom se traže slični elementi poput drvenih ili češćih metalnih odrina iznad dubokih elemenata za sjedanje ili pižula prepunih debelim kušinima. Ljetne kuhinje najčešće radim naslonjene na vrtni zid, izvedene u betonu i ožbukane. Sve se češće koriste pomični keramički roštilji, kao i vanjski kamini za ogrjev ili ugođaj. Rasvjeta se decentno izvodi na postojećim zidovima i odrinama, dok su hrabrija rješenja u vidu žarulja na dugim lancima. Vrtne staze se izvode od šljunka, pravilnih kamenih ploča i rjeđe terakote. U modu se vratio i prekrasni terrazzo. Nažalost, najčešće ljudi sami zamisle ili izvedu staze i terase od lomljenog benkovačkog ili bilećkog kamena koje ja ni u ludilu ne bih nacrtala – priznaje Anita.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....