StoryEditor
GastroRADO IH UZIMAMO, ALI...

Čaj od brusnice, trešnje ili borovnice: Koliko voćni čajevi zaista imaju voća u sebi, znate li uopće što pijete?

Piše Dora Koretić/JL
15. studenog 2021. - 10:05

Često mi bude fascinantno gledati koliko su u trgovinama velike i raskošne police s čajevima, a koliko je izbor među vrstama ovoga napitka zapravo malen.

Posebno se to odnosi na voćne čajeve koji su dio asortimana većine domaćih i stranih proizvođača, a čiji sastav, ako ga se potrošač uopće sjeti pogledati, otkriva da zapravo nema neke značajne razlike u artiklu kojeg će odabrati, osim u aromi, donosi Jutarnji.

Evo i nekih primjera iz prakse.

Recimo, nema neke supstancijalne razlike između Franckovih proizvoda "Čaj borovnica" i "Čaj jagoda i vanilija".

Kad okrenete na sastav, na ovom prvom navodi se redom hibiskus, jabuka, šipak, cimet, aroma borovnice, borovnica i bazgine bobice, a na ovom drugom pak redom stoji da se sastoji od hibiskusa, jabuke, šipka, arome jagode i vanilije, cimeta, bazginih bobica te nešto malo prave jagode.

Osim različitih aroma te redoslijeda nekih sastojaka, radi se bazično o vrlo sličnim proizvodima, a sličnih primjera ima i Podravka.

Njen čaj Borovnica sastoji se redom od cvijeta hibiskusa, ploda jabuke, ploda šipka, arome borovnice, ploda bazge, kore cimeta i ploda borovnice, a onaj naziva Šumsko voće u sebi pak ima isto cvijet hibiskusa i plod jabuke, onda aromu kupine i jagode, pa plod šipka, plod bazge te plodove borovnice, jagode i kupine.

U većini njih, dakle, sastojci su više manje isti i vrte se oko istih komponenti, a zanimljivo je pritom i kako u većini voćnih čajeva zapravo ima najmanje upravo onog sastojka po kojemu se proizvod zove.

Recimo, Franckova Brusnica sadrži samo 0.5 posto ploda brusnice te znatno više arome, čak šest posto, 0.5 posto ploda brusnice nalazi se i u Podravkinoj verziji, a slično je i s drugim vrstama.

Franckova Trešnja ima tek jedan posto trešnje – i to peteljki - te 4.3 posto arome, Podravkina Naranča s cimetom i klinčićem sadrži tek 3.5 posto kore naranče.

Ima primjera brendova čajeva s još nižim udjelom voća s kojim se reklamiraju – Julius Meinlov čaj Wild Cherry ima tek 0.1 posto koncentrata višnjinog soka dok Twiningsov čaj Brusnica i malina s cvijetom bazge u sebi uopće nema plod brusnice i maline već samo aromu.

Smiju li proizvođači uopće na pakiranjima isticati prisustvo sastojka kojeg u vrećici čaja ima minimalno te koja su ovdje uopće pravila?

Ukoliko na pakiranju označe da je riječ o čaju s aromom odnosno okusom tog sastojka, a ne baš od njega– stvar je prema propisima potpuno čista, i to je praksa koja vrijedi ne samo u Hrvatskoj, nego u Europi i svijetu.

Iz Podravke, koja trenutno proizvodi desetak različitih vrsta aromatiziranih voćnih čajeva, pojasnili su kako legislativa kaže da se svi čajevi koji sadrže minimalno 50 posto voća s dodanim aromama mogu reklamirati kao aromatizirani voćni čajevi, usprkos činjenici da pojedinog udjela voća imaju znatno manje od toga.

"Arome se čaju dodaju kako bi se naglasio poseban voćni miris i okus. U našim čajevima koriste se isključivo arome koje su sukladne sa zakonodavstvom o upotrebi u prehrani", poručili su iz Podravke.

Nas je zanimalo i zašto voćni čajevi u sebi imaju najveći udio šipka i hibiskusa te je li to zbog ušteda ili postoje neki drugi razlozi?

"Hibiskus i šipak svakom voćnom čaju daju odličnu osnovu na koju se mogu dodavati ostali plodovi i okusi. Pritom, hibiskus dodatno daje boju i kiselinu, a šipak voćni okus te blagu kiselost koja se očekuje od voćnog čaja", pojasnili su nam iz Podravke.

Iz Francka, čija linija čajeva "Dodir voća" nudi desetak okusa, kažu kako na udjele pojedinih vrsta voća u čajevima utječe tehnološki proces proizvodnje koji je ograničen zbog sadržaja šećera i ljepljivosti pojedinih sastojaka.

" Prilikom razvoja novih proizvoda rade se preliminarne industrijske probe kako bi se ocijenila mogućnost pakiranja pojedinih vrsta voća u filtar vrećicu te se određuje optimalni postotak sirovina, u ovom slučaju voćnih komponenti. Naime, svaka sirovina ima svoja karakteristična organoleptička svojstva – šipak je kiseo, a jabuka slatka – zbog čega prilikom razvoja receptura treba posvetiti pažnju pronalasku balansa svih komponenti. Neke sirovine su intenzivnije pa će nadvladati druge, dok su neke izrazito blage pa njihovo isticanje u krajnjem napitku zahtijeva da ostali sastojci bude blagi zbog čega se u mješavinama, kao baza, najčešće koriste upravo šipak, hibiskus, jabuka i list slatke kupine.", poručili su iz Francka.

Kažu kako izrazitu pažnju posvećuju redovitom praćenju svih zakonodavnih akata, ali prate i svjetske trendove te ulažu na tržište.

Na primjeru svojeg čaja okus Marelica pojašnjavaju kako potrošačima osiguravaju sve ključne informacije.

"Na komunikacijskoj strani kupac dobiva osnovne informacije o proizvodu: čaj – okus – marelica", a na dnu kutije naveden je i postotak svih sastojaka koji su crtežom i nazivom naznačeni na ambalaži", poručuju.

Ono što propuštaju navesti jest da je informacija "okus" odnosno u slučaju Podravkinih čajeva informacija "aromatizirana mješavina" – otisnuto svjetlijim bojama odnosno pogurano negdje na dno ambalaže, no forma je zadovoljena pa je na potrošaču da prije kupovine dobro pročita sve poruke na proizvodu kojeg kupuje.

Onime što zapravo piju kad kupuju voćne čajeve ovih su se dana bavili i u slovenskoj udruzi Zveza potrošnikov Slovenije pa su tako testirali 11 voćnih čajeva s okusom jagode, među kojima je bio i jedan hrvatski primjerak, i to Franckov.

Ocijenjivao se udio ploda jagode, količina aroma i aditiva, deklariranje i informacije na ambalaži, a prosječnu ocjenu dobila su samo dva čaja, dok je njih osam bilo proglašeno manjkavima, a jedan čaj uopće nije zadovoljio uvjete, piše Jutarnji

Franckov čaj je pritom bio među manjkavima, primjerci Lester House i Mr. Perkins dobili su najbolje ocjene, a na testu je pao čaj brenda Mogota koji u sebi uopće nije imao plod jagode.

Kako doznajemo iz Državnog inspektorata, u Hrvatskoj ne postoji poseban Pravilnik koji bi definirao označavanje čaja već se na ovu vrstu proizvoda primjenjuju odredbe Uredbe EU o označavanju hrane. Prema tim odredbama na proizvodima ne smiju se isticati karatkteristike koje bi potrošača dovele u zabludu. Konkretno, u slučaju voćnog čaja, nije dozvoljeno na ambalaži napisati "Čaj od brusnice" u mješavini čaja koja sadrži brusnicu, šipak i ostalo usitnjeno osušeno voće ili samo aromu brusnice pored ostalih sastojaka. Kada se u nazivu ovakvih proizvoda želi istaknuti brusnica koja je jedan od sastojaka, preporuka je koristiti naziv "Čaj s brusnicom", "Čaj s aromom brusnice" ili "Čaj s okusom brusnice".

item - id = 1143069
related id = 0 -> 220758
08. prosinac 2021 23:49