Prestanak oborina dovodi u cetinskom kraju do normalizacije stanja, a kratkotrajna panika nagnala je odgovorne u HEP-u da odlučivanje o vodostaju akumulacijskog jezera Peruća povjere iskusnima pa se, poslije svega, s razlogom likuje od zadovoljstva, jer su nizvodno od brane izbjegnute poplave, a u jezeru su spremljene zlata vrijedne količine vode za buduću proizvodnju električne energije.
Istovremeno (je) međudotok Cetine nizvodno od Peruće osigurava(o) dostatne količine vode za rad hidroelektrana "Zakučac", "Kraljevac" i "Đale" punom snagom, a što domaćem elektroenergetskom sustavu osigurava više nego dvostruko veće količine struje od onih koje Hrvatska dobiva iz nuklearne elektrane "Krško".
I što je posebno važno radi se o najjeftinijoj električnoj energiji, jer su sve "centrale" na slijevu rijeke Cetine davno amortizirane, a ulaganja u njihovu revitalizaciju u odnosu na ono što daju gotovo da nisu vrijedna spomena. Uza sve to radi se i o najčistijoj energiji, uz to iz obnovljivih izvora.
Poslije višednevnog zadržavanja ukupnog dotoka u jezero Peruća, krajem prošlog tjedna oni koji su o tomu odlučivali počeli su paničariti pa su iz akumulacije nekoliko dana ispuštali oko 140 kubičnih metara u sekundi. To je na potezu nizvodno od Peruće dovelo do razlijevanja rijeke iz korita.
Voda je poplavila obradive poljoprivredne površine, najviše oko Panja, nizvodno u Bajagiću, Obrovcu, Čitluku i Jasenskom, ali i u Gali. Kod Otoka je Cetina toliko narasla da je životno bilo ugroženo stado krava koje je paslo na adi Dugiš. Tek poslije intervencije utjecajnog zatupnika prema HEP-ovoj Upravi, stigao je nalog da se zaustavi ispuštanje vode iz jezera.
Iz svega što se događalo ovoga tjedna može se zaključiti da su oni što su odlučivali o (ne)zadržavanju dotoka u akumulaciju pokazali znanje i hrabrost. Uz meteorološke podatke poslužili su se statistikom i računom vjerojatnosti te hrabro donijeli odluku da puna tri dana u jezeru zadrže ukupni dotok pa je dnevni rast vodostaja u jezeru bio oko 80 centimetara.
Tek je u srijedu ujutro, kada se visina vodostaja akumulacije približila koti od 358 metara nad morem, počelo kontrolirano ispuštanje, najprije 60 i potom 70 kubika u sekundi da bi u četvrtak prijepodne ispuštanje bilo smanjeno na 40-ak kubika u sekundi.
Pritom valja imati na umu da je u svakom trenutku u jezeru bilo slobodnog prostora za primanje i najvećeg vodnog vala od oko 100 milijuna kubika, koliko je znala najviše donijeti genovska ciklona, pa brana niti u jednom trenutku nije bila predmet ugroze. U četvrtak je došlo i do općeg postupnog opadanja rijeke Cetine u gornjem toku i nizvodno od brane.
Tako je u utorak kod Vinalića protok iznosio 74 kubika u sekundi, a u četvrtak se smanjio na 52 kubika. Na mjernom mjestu kod mosta na Hanu u četvrtak oko podne visina vodenog stupca iznosila je 189 centimetara s trendom pada.
Poslije svega ostaje zaključiti da je posljednji povodanj na slijevu rijeke Cetine prošao s najmanjom mogućom štetom i velikom koristi. Štetu su pretrpjeli poljoprivrednici čije su parcele neposredno uz rijeku.
Nastradali su im usjevi žita i još više povrtnjaci s krumpirima i drugim kulturama. Njih svakako treba obeštetiti. Kakvu i koliku štetu je nevrijeme nanijelo na poljoprivrednim površinama u Sinjskom polju tek će se utvrditi, ali to nema izravne veze s upravljanjem akumulacijom Peruća i vodostajem Cetine.
Koliko god dogotrajne kiše i problemi koje su izazvale bile neugodne, minuli povodanj na slijevu Cetine ponovno je generirao veliku dodanu vrijednost koju su na svojim računima evidentirali HEP i "Hrvatske vode". Sve protekle ciklone donijele su HEP-u nove vrijednosti kinetičke električne energije mjerene u desecima milijuna eura.
S druge strane svaki kubik vode koji prođe preko turbina hidroelektrana ima svoju protuvrijednost u obliku HEP-ove naknade "Hrvatskim vodama". Zbirno gledajući te dvije državne tvrtke, na godišnjoj razini, radi se o iznosima koji se mjere u stotinama milijuna eura. I tako svake godine.
A već godinama, točnije desetljećima, HEP i "Hrvatske" vode pričaju o produbljenju korita Cetine nizvodno od brane Peruća do mosta na Hanu, na potezu koji nema izgrađen sustav obrane od poplave. Prema starim proračunima, radi se o ulaganjima od nekoliko desetaka milijuna eura.
U odnosu na novac koji Cetina svake godine generira HEP-u i "Hrvatskim vodama", to je nizak iznos. Njegovim ulaganjem zaštitilo bi se Hrvatačko polje i druge obradive površine uz Cetinu nizvodno od brane Peruća i što je također važno, omogućilo bi se da se građani, koji na tom prostoru žive uz rijeku, osjećaju sigurno.