| Vlasnici iz potrebe prodaju starine, a novi kupci uglavnom obnavljaju stare kuće po zanatu. U projekt spašavanja sela uključile su se udruge, općine, županije i država |
| piše Merien ilić |
 |
- Radi se o Dragodidu na Visu. Zemljište od 36 tisuća metara četvornih s pripadajućim kućicama, gustirnom i pristavama prodajem po 10 eura za metar. Lokacija je idealna za seoski turizam. Nema smisla da Dragodid više propada, pa sam se odlučio na prodaju jer nemam sredstava za ulaganje - kaže Komižanin Ante Dokna, mladi vlasnik koji se seli iz Hrvatske pa prodaje djedovinu trostruko jeftinije od stvarne cijene. Napominje da ne prodaje cijelo selo, već deset dragodidskih raštrkanih starih kuća.
Neka prodaju
Otkako se cesta probila kroz gustu borovinu do Dragodida, otvoren je put i do Barjoške, atraktivne uvale koja je prema novom Prostornom planu grada Komiže namijenjena za turističku zonu. Na nju su oko već bacili engleski poduzetnici puni planova za ekskluzivno turističko naselje za bogatu klijentelu. Komiška gradonačelnica Tonka Ivčević, kao i većina otočana, ne vidi ništa loše u prodaji dijela sela.
- Ako vlasnik nije u stanju brinuti se za starine, bolje da ih proda nekom tko će imati novca za uređenje. I viško selo Talež je prodano, a nova vlasnica je tamo napravila pravo čudo, uz pohvale konzervatora - kaže.
Za ovu godinu Županija je odobrila 1,7 milijuna kuna za projekt obnove raseljenih i zapuštenih sela, među kojima su Velo i Malo Grablje na Hvaru, Grohote, Postira i općina Jelsa. Dio Dragodida, o kojem skrbe članovi Udruge “Dragodid”, na čelu sa zagrebačkim arhitektom Filipom Šrajerom, i dalje će se obnavljati po uzoru na stari način gradnje. - Ako se naš novi susjed u Dragodidu želi uključiti u naš projekt, bit će nam drago urediti i taj dio Dragodida - kaže Šrajer.
Stranci poštuju kamen
Iako je u medijima predstavljena kao senzacija, prodaja dalmatinskih sela posve je uobičajena ponuda agencija za nekretnine, a najčešći kupci su Englezi, Irci i Francuzi koji uglavnom poštuju tradicionalnu arhitekturu.
Iz ‘Trgostana’ pokazuju jedan od svijetlih primjera u uvali Mudri dolac kod Basine na Hvaru gdje je Englez Neil Lewis od pastirskih kućica napravio luksuzni kompleks kamenih kuća koje kriju bazen, kongresnu dvoranu, jacuzzi, wellness i atraktivne sobe i prodaje ga za 3 milijuna eura.
No novi kupac Dragodida teško će moći ponoviti uspjeh hvarskog graditelja jer, kako kažu u Ministarstvu okoliša i prostornog uređenja, jasno je gdje se može graditi, a gdje popraviti postojeće.
- Impresivno je koliko se ljudi javlja na natječaj. Dio novca za obnovu dobivat će prvo one kuće koje su vrijedne i zaštićene u spomeničkim i ambijentalnim cjelinama nekog naselja - kaže Joško Belamarić, pročelnik splitskog Konzervatorskog odjela koji je registrirao 30-ak spomeničkih cjelina, a preventivno zaštitio četvrdesetak. Dragodid nije u tom planu.
Dragodid nije zaštićen!Dragodid nije zaštićen kao kulturno dobro. On nije ni u prostorno–planskoj dokumentaciji općine Komiža zabilježen kao naselje, već kao šuma koja nije namijenjena nikakvoj izgradnji - kaže glasnogovornica Ministarstva kulture Ivana Krušec, ističući kako se na Dragodidu nalaze sekundarni gospodarski sklopovi, a ne selo. Sklopove čini nekoliko prizemnica od suhozida, kakvih je bezbroj u Dalmaciji. |