Mate je navrnuo vinograd i ministru Petru Čobankoviću

- Nije falio niti jedan jedini kalem, svi su prosočili i primili se – ponosno ističe Mate Pervan, pokazujući kalemove višnje koje je upravo obrađivao. Kada je već o višnji riječ, i to onoj starinskoj, našoj domaćoj, uvjeren je da nema bolje podloge za kalem od autohtone rašeljke, čije špice izbacuju ptice posvuda u kršu, gdje izrastu. Sposobne su otrpjeti i najveću sušu i glad kao i dalmatinski čovjek, dugovječne su i rijetko obolijevaju mjesta kalemljenja, što je inače veliki problem i kod primjene najsuvremenije tehnologije navrtanja.

Ovo je najpovoljniji period za kalemljene višanja i želi ga iskoristiti što bolje. - Bit svega je odabrati kvalitetnu podlogu u procesu njezina soka, pogoditi kada najviše soči i to je pravi trenutak za oplemeniti pitomu plemku na divlju podlogu. Ako zakasniš samo jedan dan od posla ništa. Važno je imati mirnu i sigurnu ruku u vrijeme kalemljenja, dobru koncentraciju i pribor, a napose nož - pripovijeda Mate.

Korijeni te vještine, kako navodi, sežu duboko u prošlost. Mate s ponosom prepričava legendu da ih je u tajne te vještine prvi uputio talijanski putopisac Alberto Fortis. Bilo je to 1772. godine za boravka u njihovu mjestu, gdje je, kao što je poznato iz usta Matina slavnoga pretka, kokorićkog vojvode Antuna Prvana Prže, zapisao i baladu o Hasanaginici.

Mate drži da bi u svome najmlađem sinu Mati mogao dobiti nasljednika i da će on nastaviti tradiciju kuće. Da je pravi meštar svoga zanata, potvrđuju i brojni pozivi za kalemljenje vinove loze, koji dolaze i od najzvučnijih imena među vinarima i vinogradarima poput Zlatana Plenkovića s Brača, Bože Martinovića iz Cavtata, Luke Vučetića iz Čare s Korčule, Mile Kartela iz Sonkovića i drugih.