Izdvojili smo zanimljivosti iz Procjene prihvatnog kapaciteta: evo koliko je u Gradu stanovnika, stolica, kafića, restorana, zaposlenika...

Uz poseban prometni režim oko povijesne cjeline grada i kontaktne zove, dubrovački gradski vijećnici u idući četvrtak trebali bi prihvatiti i Procjenu prihvatnog kapaciteta povijesne gradske cjeline koja je pod zaštitom UNESCO-a koju je u suradnji sa Gradom dubrovnik, TZ Dubrovnika i Lučkom upravom Dubrovnik izradilo Sveučilište u Dubrovniku. Ona je sastavni dio Plana upravljanja turizmom i preduvjet Plana upravljanja spomeničkom cjelinom kojom je 2022. prošlo skoro više od 1,25 milijuna posjetitelja, od kojih ih je najviše bilo u ljetnim mjesecima, posebice u kolovozu kada je dubrovačku povijesnu cjelinu posjetilo 223.462 posjetitelja. Većina posjeta odnosi se na jutarnje i dnevne sate i u tom dijelu dana njihovo broj najviše raste. Tijekom zime bilježi se pad posjeta u noćnim i ranojutarnjim satima, no ljeti oni rastu. Zimi povijesna cjelina pruža dva četvorna metra javne površine po osobi, a u udarnim ljetnim mjesecima upola manje.

Ilustracija

Bozo Radic/Cropix

Koliko je posjetitelja optimalno?

Na 80 stranica analizirani su brojni podaci i turistička kretanja tijekom cijele godine nakon kojih se zaključuje da daljnje povećavanje smještanih kapaciteta nije moguće bez dodatnih ulaganja u infrastrukturu te uz izgledno narušavanje kvalitete posjeta ali i životnih uvjeta na tom području. Prema procjeni potencijalne potražnje ne samo unutar gradskih zidina, zaključuje se kako sadašnji smještani kapaciteti nekoliko puta premašuju prostorne kapacitete posebice one u dubrovačkoj povijesnoj cjelini i to za čak četiri puta. Utisci turista ali i stanovnika povijesne cjeline ukazuju na neodrživost i nepoželjnost stihijskog događanja turizma što zahtijeva uvođenje upravljanja posjetima, posebice onim dnevnim.

Ilustracija

Tonci Plazibat/Cropix

Sa Sveučilišta ukazuju da bi rješenje moglo biti u sustavu upravljanja posjetima kruzera, osnivanje informacijskog centra i uvođenje novih podatkovnih sustava kojim se turizmom lakše upravlja, a jedno od rješenja koje se predlaže je i osmišljavanje strategije usmjeravanja posjetitelja na sadržaje i ustanove koje bilježe niske razine popunjenosti te uvođenju novih sadržaja. Naravno preporuča se i produljenje turističke sezone te disperzija turista izvan ljetnih mjeseci. No to predstavlja rizik za infrastrukturu u zatvorenim prostorima. Pozdravlja se i najavljeni posebni prometni režim oko povijesne cjeline, no i tu leži opasnost od dodatnog pritiska na javni prijevoz koji se, kako stoji, već približava svojim gornjim granicama. U analizi je utvrđen raspon prihvatnog kapaciteta povijesne cjeline koji se, ovisno o toleranciji prema posjetiteljima i gostima kreće od 8.444 do 19.767 osoba, što uključuje 1200 stanovnika i 1582 zaposlena unutar gradskih zidina.

U Gradu živi 1200 stanovnika

Bozo Radic/Cropix

Većina ih radi u javnom sektoru

Naime, unutar povijesne cjeline, procjenjuje se da živi 1200 stalnih stanovnika među kojima prevladavaju stariji muškarci sa srednjim obrazovanjem od kojih je većina zaposlen a u javnom sektoru. Gotovo 70 posto od 1200 stanovnika unutar zidina ima mjesečne prihode ispod 1200 eura. Četrdeset posto ispitanika turisti ne smetaju, ostali kojima smetaju su podijeljeni u stavovima. Jednima smetaju samo ako krše komunalne propise i narušavaju javni red i mir, a drugima jer se zbog turista ne mogu slobodno kretati javnim površinama. Velika većina, njih 70 posto smatra da nisu uključeni u proces planiranja turizma, a 80 posto drži kako je njihovo mišljenje pro donošenju takvih odluka važno. Tek njih 22 posto misli da gradske vlasti dobro surađuju s njima, a preko 50 posto ne podržava postojeći turistički razvoj.

Illustracija

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Njih 60 posto smatra da se mora poticati otvaranje tradicionalnih obrta unutar zidina. Najmanje ispitanika slaže se sa stavom da je iz povijesne cjeline potrebno iseliti domicilno stanovništvo kako bi ona imala samo turističku namjenu. Većina ih smatra da turizam utječe na povećanje zaposlenosti i životnog standarda stanovnika, no podijeljeni su u mišljenju potiče li turizam malo obrtništvo unutar gradskih zidina. Svi se slažu da turizam stvara prevelike gužve i uzrokuje iseljavanje iz povijesne cjeline, proizvodi preveliku buku te da opterećuje vodovodni sustav. Podijeljeni su u mišljenju da li se zbog turista stvaraju prevelike količine smeča i zagađuje li se more. Oni koji od turizma ne žive drže da se turisti neprimjerno ponašaju, stvaraju gužve i uništavaju lokalni kulturni indetitet. O kvaliteti života u povijesnoj cjelini prevladavaju različita mišljenja, a jedino oko kojeg se slaže više od 50 posto odnosi se na zadovoljstvo kvalitetom stambenog prostora, a toliko ih se unutar zidina osjeća više sigurnije zimi nego ljeti. Inače, unutar zidina na vrhuncu sezone radi i 1.582 zaposlenika.

U Gradu radi preko 1500 ljudi, a na javnim površinama je oko 500 ugostiteljskih stolica

Tonci Plazibat/Cropix

Stolovi, stolice i kreveti

Ugostiteljstvo unutar zidina čini 73 restorana, 34 caffe bara, 17 tavreni, 11 bistroa, 7 fast foodova, 6 pizzeria i 3 noćna kluba. Njih 125 imaju pravo korištenja javnih površina za postavljanje stolova i stolica pa uz one koji imaju terase na površinama koje nisu u ingerenciji Grada unutar zidina je oko 5000 stolica na javnim površinama. Najviše ih je na Stradunu, Bunićevoj i Gundulićevoj poljani, na Prijekom i Iza Roka. Uz unutrašnje kapacitete ugostiteljskih objekata procjena je da unutar gradskih zidina može biti usluženo 6250 osoba u jednom turnusu. Prema podacima, smještajni kapaciteti na području cijelog Dubrovnika iznose 45.743 kreveta u 16.047 objekata u hotelskom i privatnom smještaju. U samoj povijesnoj cjelini i na Pilama 1.575 je smještajnih jedinica s 4.372 kreveta, a njih 90 posto, odnosno 3.9878 kreveta u 1.432 objekta nalazi se unutar samih zidina. Prema nalazi u proteklih pet godina broj kreveta u Gradu se udvostručio pa uz procjenu da unutar zidina živi 1200 stanovnika ispada da svakog od njih otpada 3,64 kreveta. Najviše ih je smješteno na Pelinama te na Svetoj Mariji. Na godišnjoj razni iskorištenost je relativno niska, samo 23,83 posto, no ni u srcu sezone situacija nije puno bolja. Tek ispod 45 posto popunjenosti.

Potroši se skoro 300.000 kubika vode

Bozo Radic/Cropix

Potrošnja struje i vode, proizvodnja smeća

Unutar povijesne cjeline u 2022. godini potrošilo se 11.127 megawata struje,a podjednako su je trošili kućanstva i poslovni potrošači. Vode je u toj godini potrošeno 248 tisuća kubika, od kojih su 100 tisuća potrošila kućanstva, odnosno privatni potrošači u koju skupinu spadaju i iznajmljivači. Voda se u sezoni troši dva i pol puta više nego zimi, dok struju kućanstva sa tog područja ljeti troše 1,7 puta više nego zimi, odnosno 3 puta više kada su u pitanju poslovni potrošači. Iz gradskih zidina iznese se oko 2000 tona otpada godišnje, od čega preko tone i pol miješanog komunalnog otpada. Inače po stanovniku Dubrovnik prosječno odlaže 1, 3 kilogram otpada dnevno. Hotelski gosti prosječno generiraju 2,5 kilograma otpada, oni iz privatnog smještaja 2,2 kilograma dnevno, dok svaki dnevni posjetitelj u gradu stvori pola kilograma smeća. Iz povijesne cjeline smeće svakog dana odvozi pet vozila, Grad čisti 20 djelatnika Čistoće, svaki od njih unutar zidina zadužen je za 2 tisuće metara četvornih. Prema i iz Grada voze 23 Libertasova autobusa koji naprave 383 vožnje na dnevnoj bazi u kojima zimi prevezu 12.857, a ljeti 34.470 putnika. Oko povijesne cjeline na raspolaganju je 837 parkirna mjesta, od kojih 711 otpada na javnu garažu na Ilinoj glavici što je daleko od manje od stvarnih potreba.