Pokraj trajektnog pristaništa i nekadašnje zgrade termoelektrane lokalnog naziva Žuva, započela je sanacija nešto manje od 60 tisuća kvadrata zemljišta najavljujući početak projekta koji će trajno promijeniti izgled tog dijela grada – na bolje!
Korčulani svjedoče samom početku velikog projekta, odnosno više njih koji će trajno promijeniti izgled istočnog dijela grada na kojem je trajektno pristanište. Turistima koji se na korčulansko tlo iskrcaju iz trajekta već dugi niz godina prvi prizor je zapanjujuć: oronula zgrada nekadašnje termoelektrane Žuva oko koje je divlji deponij koji se spaja s brodogradilištem industrijskog, željezno-smeđeg izgleda karakterističnog za tehničke pogone. U daljini nazire se velika, zapuštena zgrada bivše srednje škole s razbijenim prozorima i azbestnim krovom. Taj dio grada ima više naziva, Dominče je jedan od njih, ali odnosi se na veće područje, ponekad se koristi naziv bivše brodogradilište budući da je iza objekta Žuve nekad bio gater za rezanje i izgradnju drvenih brodova. Koristi se i naziv Ježevica koji osim tog dijela obuhvaća i cijeli akvatorij, odnosno zaljev s otocima Vrnik, Planjak i Badija, a ponekad se jednostavno kaže – oko Žuve.
Bez obzira koji naziv upotrijebimo činjenice su iste. Nekad je u prošlosti taj dio grada krasilo čisto more, pogled na škoje i pješčana plaža, zaista divan prizor. Znao je to i stanoviti ugledni Nijemac koji je 1935. izgradio prekrasan, danas zapušten ljetnikovac. Nijemca su sredinom četrdesetih streljali partizani, ljetnikovac je jedno vrijeme korišten kao bolnica, a danas čeka neke bolje dane. Brodogradnja se iz grada Korčule u taj dio preselila 1946. godine prenamjenjujući se iz drvene u čeličnu ostavivši iza sebe velike količine drvenog otpada, a početkom osamdesetih na istoj lokaciji gradi se i trajektno pristanište.
Veliko područje, nešto manje od 60 tisuća kvadrata, desetljećima se uništavalo, već godinama stoji zapušteno na jednoj od najboljih gradskih lokacija pretvorivši se u divlji deponij. Već 70 godina na tom području lokalno stanovništvo baca smeće, ne samo biootpad već i namještaj i drugi krupni otpad. Osim lokalaca, na tom mjestu građevinski i krupni otpad već dvije godine odlaže i Grad Korčula. Poznato je kako je Korčula jedan od onih gradova bez vlastitog odlagališta što znači velike i skupe probleme. Budući da odlagalište Kokojevica u Općini Lumbarda ne dopušta odlaganje građevinskog i krupnog otpada, grad je odlagao oko Žuve na već devastiranom području znajući da je to samo privremeno rješenje i da uskoro kreće sanacija. Osim velikih hrpa smeća, na tom području nalazilo se i fekalno jezero, a lokalno stanovništvo sjeća se i požara koji je prošle godine buknuo usred divljeg deponija.
Polako ali sigurno došli smo do situacije iz koje se nije lako izvući, jedna od najatraktivnijih gradskih lokacija sa svom potrebnom infrastrukturom, strujom, vodom i sustavom odvodnje otpadnih voda, je u potpunost devastirana, narušenog izgleda, puna smeća, oronulih zgrada i ostataka industrijskih konsktrukcija. Iako je turistički potencijal očit, niti jedan investitor neće posegnuti za takvim područjem. No Grad Korčula, na čelu s gradonačelnikom, odlučuje stati tome na kraj.
Sanacija područja započela je otprilike prije mjesec dana. Grad Korčula u suradnji s Komunalno trgovačkim društvom Hober naručuje usluge obrta za reciklažu i trgovinu Eko Imotski koji ima sve potrebne dozvole za sanaciju otpada. Velike količine smeća se iznose iz područja, a mehanizacijom se drobi i usitnjava komunalni otpad koji će se kasnije koristiti za tamponiranje.
Fekalno jezero je već sanirano. Kako doznajemo od gradonačelnika Grada Korčule Andrije Fabrisa, usitnit će se oko 6 tisuća kubika materijala što će grad platiti 80 kuna po kubiku, odnosno 480 tisuća kuna. Veliki dio tog materijala iskoristit će se za tamponiranje područja oko Žuve, ali i za sanaciju mnogih drugih lokacija i nerazvrstanih cesta diljem općine. Krajem prošle godine donesena je Odluka o II. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Korčule prilikom koje je zemljište oko Žuve prenamijenjeno u zemljište za luku posebne namjene, odnosno za nautički turizam.
„Kapacitet marine u Korčuli je ograničen i nedovoljan za naše potrebe. Svjedoci smo velikog broja jedrilica i jahti koje se sidre u uvalama ostavljajući iza sebe razne vrste otpada. Na području Ježevice planiramo izgraditi još jednu marinu koja će imati morski i kopneni dio. Morski dio imat će 400 vezova, dok će kopneni dio veličine 10 do 15 tisuća kvadrata biti namijenjen za suhi vez i remontni centar za brodove. Ostat će i jedan dio uz more namijenjen poslovnoj zoni“. – objasnio je Andrija Fabris, gradonačelnik Grada Korčule.
Sudbina tri zgrade koje se nalaze na tom području je različita. Iako je svih 60 tisuća kvadrata zemljišta u vlasništvu Grada Korčule, čestica zgrade Žuve je u vlasništvu Republike Hrvatske. Obnova Žuva nema nikakvoga smisla budući da je u jako lošem stanju, ističe Fabris, te je u planu njeno rušenje. RH će u tom slučaju ili finacirati rušenje zgrade ili prepustiti korištenje
objekta gradu. Prekrasan njemački ljetnikovac bit će obnovljen i služit će kao recepcija budućoj marini, a obnovljena će biti i zgrada nekadašnje srednje škole u koju će se, u nekoj skorijoj budućnosti, premjestiti agnecija KORA, katastar i Centar za socijalnu skrb. Trajektno pristanište uskoro će se izmjestiti iz trenutne lokacije, u planu je izgradnja nove trajektne luke u
Polačištu, odnosno u Žrnovskoj Banji nekoliko kilometara udaljenosti od grada Korčule. Na taj način, cijelo područje dobit će drugačiju svrhu, ali i izgled koji će biti primjeren ovom dijelu grada.
No, projekt je tek u prvoj fazi realizacije. Radovi na sanaciji deponija trajat će još desetak dana nakon čega treba naći nova sredstva kako bi se srušila Žuva i betonsko-željezne konstrukcije koje je okružuju. Kad se cijelo područje očisti i izvalja velikim mehaničkim valjcima, moći će se formalno ponuditi investitorima.
„Prošle godine se govorilo za ovaj dio grada da je eko bomba. Smatram kako su to bila pretjerivanja jer veliki dio otpada koji se tu nalazio nije bio škodljiv. Međutim, ovaj projekt je veliki iskorak za Korčulu, nadam se da ćemo do kraja godine službeno imati investitora, zainteresiranih već ima“. – najavljuje Fabris.
Dominče će na ovaj način izaći iz okvira trajekta, benzinske crpke i industrijske zone, tim više što se u blizini buduće nautičke luke nalazi i novoobnovljeni resort Port 9 s četiri zvjezdice s jedne strane, a kako neslužbeno doznajemo i s druge strane će biti nešto slično. Naime, zemljište na tzv. Punti križa odmah uz benzinsku crpku je navodno prodano privatnoj osobi. Što se točno planira napraviti sa zemljištem još se ne zna, ali vjerojatno će dodatno proširiti turističku ponudu grada.