Sitnica će nam doći glave, ne možemo živjeti od smrada! Idemo u Bruxelles!

Iako je požar na odlagalištu komunalnog otpada "Sitnica", smještenom na jugozapadu otoka Korčule, ugašen prije mjesec dana, intenzivan neugodan miris zadimljenog deponija i dalje se širi otokom, donoseći zdravstvene tegobe lokalnom stanovništvu, te tjerajući goste i u odmakloj posezoni. Ogorčeni otočani stoga su odlučno krenuli u zaštitu svoga zdravlja i okoliša, pa peticijom pod imenom "Pet do dvanaest" pozivaju javnost da im pruži podršku.

– Treba udariti u glavu, od glave sve smrdi, i zato s prikupljenim potpisima idemo novom ministru zaštite okoliša i prirode, ali i u Bruxelles, jer od ovoga se smrada ne može živjeti – ističe Marina Jajić u ime ujedinjenog susjedstva koje nas je dočekalo na terasi njezine kuće u uvali Karbuni. Žele stati na kraj "gorućoj" priči o odlagalištu "Sitnica", koje, tvrde, nije pravovremeno ni adekvatno sanirano.

– Teško je disati. Imam curicu od godinu i pol dana koja se noću budi i kašlje. Na njoj se vidi da se to smeće mora maknuti – odlučno je rekao Maro Bačić, dodavši kako, za razliku od njihovih gostiju, oni nemaju kamo pobjeći, na što se ostali burno nadovezuju s vlastitim iskustvima.

– Ja sam srčani bolesnik i ljetos sam u dva navrata usred noći ustajao iz kreveta i odlazio u Blato. Pritisak u prsima bio mi je neizdržljiv – govori nam Marko Žaknić, a susjeda Jelena Danka odgovara kako je, kao kronična bolesnica, i sama patila.

– Nekoliko sam se puta usred noći morala inhalirati, a jednom sam čak pomislila da ću završiti na Prvoj pomoći. Bilo je strašno, a i sad mi smeta; peče za nos i grlo – žali se uz podršku okupljenih koji, tvrde, svi trpe posljedice zagađenog zraka koji mjesecima udišu.

Sanacija je odlagališta, kažu, nužna, no ni ona ih, kako upozoravaju, neće umiriti, pa će ustrajati u svojem naumu do trajnog premještanja odlagališta na prikladniju lokaciju.

–To je ekološka bomba! I premda smo toga svi svjesni, odgovarajuća reakcija je izostala. Ni rješenje inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kojim je komunalnim poduzećima općina Blato i Vela Luka još 7. srpnja tamo privremeno zabranjeno odlaganje otpada, nije nas spasilo. I dalje redovito viđamo kamione na smetlištu – ogorčena je angažirana žena, naišavši na glasnu podršku ljutitih susjeda koji su i sami, tvrde, svjedoci te "javne tajne", a koju smo i mi otkrili vozeći se prema njima.

– A da ne govorimo kako imamo pet, šest kanti za razvrstavanje i reciklažu otpada, koje mi uredno punimo, da bi na kraju sve završilo u istom kamionu – uključuje se Vinko Donjerković, čija djedovina u Sitnici propada.

– I nemojte misliti da su nam komunalne naknade manje zbog pretrpljene štete i boli – dodaje Donjerković.

– A stižu svaki mjesec, no mi ih više nećemo plaćati – najavljuju uglas, pa dodaju kako će bojkotirati i poreze na turizam dok im netko ne ponudi naknadu za značajne gubitke koji su im, tvrde, obilježili ovu turističku sezonu.

– Ne znam jesu li nekome pojedini gosti ljetos ostali onoliko dana koliko su rezervirali. Ostaju dan, dva, maksimalno tjedan, pa zgroženi odlaze uz pitanje što će biti dogodine – dodaju mještani zbrajajući gubitke.

– Naši su političari puni obećanja pred izbore, no kada treba platiti, nema nikoga – govori naša domaćica.

– I ovo će se prelomiti na našim leđima. Krajem godine stići će nam penali od EU-a zbog neusklađenosti našeg deponija s preuzetim obavezama, koje ćemo također sami platiti, kao i kaznu zbog nepoštovanja ove zabrane. Da se takve stvari naplaćuju iz džepova dužnosnika, već bi sve bilo riješeno, ovako nikoga nije briga – nezadovoljno kaže upućena Marina, pokazujući brojne dokumente kojima potkrepljuje svoje tvrdnje i upozorava na neozbiljne poteze odgovornih.

Kako objašnjava, općine Blato i Vela Luka među zadnjima su u županiji donijele plan gospodarenja otpadom, pa su, zakasnivši time na zakonom propisani rok, pokazale koliko to pitanje smatraju prioritetnim, što su, dodaje, potvrdili i ophođenjem u nedavnoj kriznoj situaciji.

Odgovore na pitanja kakva se budućnost sprema "Sitnici" te što će se poduzeti kako se nedavni scenarij ne bi ponovio, kao i gdje se odlaže komunalni, a gdje ostali otpad, te postoji li dugoročni plan zajedničkog, pametnijeg zbrinjavanja otpada na Korčuli, ali i hoće li se iznajmljivačima nadoknaditi šteta, potražili smo kod načelnika općina Blato i Vela Luka, Ante Šeparovića i Tonka Gugića, te vezanih komunalnih poduzeća, odnosno Marinka Sardelića, direktora blatskog "Eka", i Damira Andreisa, direktora "Komunalca" iz Vele Luke.

U zajedničkom odgovoru tvrde kako su se Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost još 13. srpnja obratili za financijsku i stručnu pomoć pri sanaciji požarišta, da bi nakon više od dva tjedna dobili odgovor kako Fond za to nije ovlašten pa su žurnu intervenciju iznijeli na svojim leđima, opisujući "hodogram" poduzetih mjera.

U tijeku je, kako navode, izrada projektne dokumentacije sanacije opožarenog odlagališta, koja bi trebala započeti u ožujku 2017., a koja će biti financirana od Svjetske banke, Fonda za zaštitu okoliša te dviju općina, dok je projektna dokumentacija za novo reciklažno dvorište u industrijskoj zoni općine Blato već izrađena.

– Napominjemo da se deponij ne može sanirati u potpunosti prije nego što se izgradi županijski centar za gospodarenje otpadom, koji će prema dobivenim informacijama biti dovršen za tri, četiri godine, što znači da će dio ovog odlagališta ostati u funkciji u obliku "kazete" – navode potpisani, objašnjavajući kako, unatoč odgovornosti lokalne uprave, njihovi potezi ovise o "višim silama".

Za kraj ističu kako se, zbog privremene zabrane, komunalni otpad prikupljen na njihovu području odlaže na odlagalištu "Kokojevica" kod Lumbarde, dok se izdvojeni dio otpada zbrinjava preko ovlaštenih tvrtki.

O prekršajima i naknadama ni riječi.

Bez riječi su bili i u tamošnjim turističkim zajednicama, od kojih smo zatražili podatke o utjecaju požara na turističku sezonu obiju općina. Šute i načelnici Lumbarde i Smokvice, kao i gradonačelnik Korčule, koje smo također pitali radi li se na zajedničkom planu zbrinjavanja korčulanskog otpada, te postoji li u tom smislu kakva strategija ili barem inicijativa.

No, ne šute u prozvanom Fondu, gdje opovrgavaju navode lokalnih čelnika, ističući kako su Općini Blato pružili stručnu i financijsku pomoć kako bi se riješila nastala situacija, ponudivši im smjernice "što bi trebalo napraviti i koje interventne mjere treba žurno poduzeti kako bi se što prije sanirao požar na odlagalištu".

Glasni su i jasni i u Ministarstvu za zaštitu okoliša i prirode, gdje su nam potvrdili navode naših sugovornika s početka priče, ističući kako je Inspekcija zaštite okoliša krajem srpnja izdala prekršajni nalog komunalnom društvu, koje upravlja odlagalištem "Sitnica", zbog nepoduzimanja mjera naređenih rješenjem o privremenoj zabrani odlaganja otpada, te im je izrečena i kazna u iznosu od 110.000 kuna.

Iz Ministarstva upozoravaju i kako će se nakon 31. prosinca 2017. morati prestati s odlaganjem otpada na neusklađenim odlagalištima, no kriteriji usklađenosti odlagališta tek će se, kažu, definirati novim podzakonskim aktom.
Iz ovoga se može iščitati i odgovor na naše pitanje je li "Sitnica" u skladu s regulativom EU-a, no odgovor na pitanje prijete li nam zbog njega penali nije jasan. Iz cijele je priče tek izvjesno da će izrečene i eventualne buduće kazne, kao što su i predvidjeli naši sugovornici, platiti korisnici, pa je barem njihovo negodovanje pravovremeno.

Svi koji stoga žele podržati njihovu inicijativu, kojom od Ministarstva traže da žurno zatvori zastarjelo odlagalište, te zaštiti njihovo zdravlje i okoliš, to mogu učiniti potpisom podrške peticiji "Pet do dvanaest" na www.peticija24.com.
Slobodna Dalmacija/DV