Ni ja nisam previše sretan zbog filma, ali moramo biti otvoreni novim kulturnim ponudama

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić održao je danas redoviti godišnji susret s djelatnicima u medijima, u prigodi blagdana sv. Franje Saleškog, zaštitnika novinara i pisaca, na kojoj je najavio 1045. Festu sv. Vlaha i uputio poruku štovateljima svetoga Vlaha u domovini i inozemstvu. U njoj se posebno ističe kako se pažnja usmjerava prema onima koji su potrebni milosrđa, osobito braći i sestrama koji su u 'trećoj životnoj dobio" i proživljavaju "jesen svoga života", kojih je u našim župama sve više. I koji su često ostavljeni u svojoj osamljenosti.
Na ovogodišnjoj festi 3. veljače, svečano misno slavlje predvodit će biskup Železnoga iz Gradišća u Austriji mons. Egidije Ivan Živković, a trodnevnicu don Josip Barišić, župnik župe sv. Nikole u Čilipima.j
Novinarima koji prate rad Biskupije biskup Uzinić je zahvalio je na milosrđu pozitivnog praćenja rada Biskupije i povjerenju te naglasio kako su tema papine poruke koju će dati uz Svjetski dan sredstava društvenog priopćavanja riječi proroka Izajie "Ne boj se, Bog je s tobom, te da treba komunicirati nadu i povjerenje u našem vremenu.
Odgovorio je i na pitanje koje su mu ovih dana više puta postavili: zašto je Festa sv. Vlaha podređena snimanju filma o Robin Hoodu i kako će dubrovačkim ulicama na kojima se već gradi filmska scenografija proći tradicionalna procesija?
- Kao dubrovački biskup upoznat sam s time da će se u gradu postaviti scenografija za film o Robinu Hoodu za trajanja svetkovine sv. Vlaha, no Festa nadilazi kompetencije mene kao dubrovačkog biskupa budući da se radi o zaštićenoj kulturnoj baštini. Zato sam uputio da dozvolu za takvo što traže od onih koji su za to nadležni i obećano mi je da će se za to tražiti dozvola od Ministarstva kulture.
Dubrovačka biskupija imala je samo dva uvjeta: da to ne ometa procesiju i da vjernici imaju dovoljno prostora da prate procesiju. Obećano je da će se ti uvjeti poštovati. Ni ja nisam previše sretan, ali smatram da ako trebamo željeti očuvati postojeću kulturu, također trebamo biti otvoreni i novim kulturnim ponudama, a filmska je industrija je jedna od njih. U svakom slučaju treba nastojati oko toga da jedni ne smetamo drugima – rekao je biskup Uzinić.
Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha u Domovini i inozemstvu donosimo u cjelosti:

Dragi štovatelji svetoga Vlaha u domovini i inozemstvu,
braćo i sestre!
Još uvijek ubirući i kušajući plodove milosti Godine svetog Vlaha i Godine milosrđa, slavimo po 1045. put Festu sv. Vlaha. Činimo to sa željom da nam po primjeru sv. Vlaha i ovogodišnja Festa, kao i sve sljedeće, bude prožeta „milosrđem, da bismo išli u susret svakoj osobi, noseći Božju dobrotu i nježnost!“ (Lice milosrđa, 4).
Ove godine, kao svojevrstan nastavak Godine sv. Vlaha i milosrđa, koja je našu pažnju usmjerila prema onima koji su potrebni milosrđa, osobitu pažnju želimo usmjeriti prema našoj braći i sestrama koji u „trećoj životnoj dobi“ proživljavaju „jesen svoga života“, kojih je u našim župama sve više. I često su ostavljeni u svojoj osamljenosti.
Razmišljajući o našoj starijoj subraći i dostojanstvu i vrijednosti njihove starosti, nije na odmet spomenuti da se sv. Vlaho, iako je mučeničku smrt podnio kao veoma mlad čovjek, u tradiciji našeg Grada štuje kao sveti starac. Dogodilo se to, prema legendi zabilježenoj u Annales Ragusini Anonymi (kraj. XV. st.), zato što se sv. Vlaho 971. ukazao Stojku, svećeniku crkve sv. Stjepana, upozorivši ga da su mletački brodovi u Gružu i pod Lokrumom te kane osvojiti Dubrovnik. Svećenik Stojko ovako opisuje svoje viđenje: „Nalazeći se u crkvi svetoga Stjepana oko ponoća, zabavljen u molitvama i psalmima, učini mi se da je crkva puna oružane vojske. U sredini tog svijeta opazih starca duge sijede brade, koji držaše štap u ruci. Ovaj me pozva na stranu i reče mi da je on sveti Vlaho i da ga posla nebo na obranu ovoga grada…“
Naše razmišljanje o starosti u ozračju proslave sv. Vlaha, našeg svetog starca kojega „posla nebo na obranu ovoga grada“ i biskupije, pročišćava, odgaja i oblikuje naša stajališta „za“ i „prema“ starosti, i to u dvostrukom smislu. Ponajprije je to u smislu otkrivanja one posebnosti koju starije osobe, kao svjedoci prošlosti i vrelo mudrosti, mogu pružiti zahvaljujući svojem životnom iskustvu i životnoj mudrosti. Tomu možemo dodati onaj nemjerljiv doprinos koji mogu dati i daju svojom ustrajnom molitvom. Zatim je to i u smislu naše osobne priprave za starost kako bi jednog dana i nas naša starost mogla oblikovati i postati nam vrijeme čiste ljubavi, razdoblje u kojem ćemo, kad se izgube narcisoidna nagnuća, kad naš „ja“ ne bude više u središtu pažnje i života, kad srce ponovno otkrije ljepotu osame, uravnoteženosti, steći potpuno povjerenje u Boga i otkriti ono što je doista bitno i prema tomu druge upućivati i to za njih moliti.
Braćo i sestre,
sa željom da nam sv. Vlaho u tome bude nadahnuće, na sve vas i vaše obitelji, osobito na vas, dragi naši iseljenici, pomorci i štovatelji svetoga Vlaha, i vas, draga naša starija braćo i sestre, u čijem liku nam se sv. Vlaho očitovao i očituje, zazivam obilje Božjeg blagoslova i moćni zagovor našega svetoga parca.
Neka sv. Vlaho nad svima nama bdije i sve nas pred Bogom trajno zagovara!
Živio sveti Vlaho!
Mate, biskup