Povodom 70. obljetnice postojanja dubrovačke Turističke i ugostiteljske škole (TiUŠ), na tematskom okruglom stolu o edukaciji kadrova u turizmu i ugostiteljstvu pred izazovima 21. stoljeća govorili su prosvjetni radnici i ravnatelji sličnih škole širom države. Vrlo kritično, ali ne i s ogorčenjem, ukazali su na niz problema s kojima se suočavaju još od poraća.
Na kritični odnos prema edukaciji treba gledati u kontekstu činjenice da su iz škole- slavljenice potekli brojni vrhunski stručni kadrovi koji su znanjem, voljom i ljubavlju proslavili ugostiteljstvo i turizam cijele Hrvatske.
Nedjeljko Jančić iz TiUŠ je ukazao da takve strukovne škole trebaju transformaciju predmetne u modularnu nastavu:- Struka traži cjeloživotno učenje ali se u odnosu na naših 515 sati nudi 10-dnevna edukacija te polaznici biraju lakši put do svjedožbe. Kvalitetnog obrazovanja nema bez stručnih nastavnika, kontrolirane kvalitetne edukacije i prakse, ali tko će raditi u školi ako su primanja do 5.000 a u praksi do 9.000 kuna ?! Zašto se upisuje tako malo učenika, tko će u zanimanje od kojeg ne mogu kupiti stan? Rješenje su Centri izvrsnosti u kojima će nastavnici imati dignitet, a učenici pripremiti za izazove koje donosi 21. stoljeće- rekao je dok je Zorica Duić iz Hotela Hilton Imperial ukazala na nužnost bolje komunikacije s poslodavcima i razvijanja pozitivnog stava na način da učenici prihvate stav "zanimanje= karijera".
Sudionici su ukazali na poraznu činjenicu da su programi stari 20 godina, a kurikulum za hotelsko turističke- tehničare već 7 godina u ladici! Nema budućnosti turizma bez dobrih konobara i kuhara. U Hrvatskoj se upisalo manje od 200 novih konobara! Neki se već ispisuju. U čemu griješimo jer nas hotelska industrija ne prepoznaje? Tko daje suglasnost za programe bez praktične obuke? Mnogo su škole neopremljene suvremenim pomagalima bez kojih nema kvalitetne edukacije ni suvremenog ugostiteljstva. Djeca moraju upoznati nove tehnologije. Cijeli je Jadran hotelska industrija, a poslodavci traže kadrove kakvih nema te moramo sjesti i brzo uvesti promjene- rekao je Ivo Bilić iz Splita ukazujući na nužno razvijanje komunikacijskih vještina u kontaktu s gostima.
Sudionici rasprave su ukazali i na neujednačene kriterije jer se nerijetko događa da istu grupu učenika na praksi jedan hotel ocijeni kao loše, a drugi kaoi izvrsne te podsjetili da je lakše bilo dok su škole bile vlasnici poluotvorenih restorana i učenike podučavali i šefovi kuhinja te su, do rata, nastavnici uz plaću i honorar imali 2.000 a sada 800 eura! Ravnatelj škole- slavljenika Antun Perušina je ustvrdio da se najviše nauči u školskom praktikumu a razlog većeg interesa za poziv kuhara nije rezultat niza kulinarskih TV- showua nego priča o dobrim plaćama koje su najbolji mamac za nove kadrove:- Nastavni plan nije sveto pismo i dobro je ako trećina kurikuluma bude otvorena, da sam nastavnik znanju učenika doprinese nečim samo svojim
Marija Rašan Križanac je ustvrdila sa nije sve tako loše kako se može zaključiti:- Uspjeh hrvatskog turizma je uspjeh strukovnih škola. Turizmu sve više treba ekskluziva te pozdravljam ideju o Centrima izvrsnosti i cjeloživotnom obrazovanju a ne privlačenje učenika stipendijama iza kojih stoji interes za profitom hotela, dok je Jure Kuprešak iz Zadra naglasio da u strukovnom obrazovanju trebamo evoluciju a ne revolucije, da sustav nije tako loš nego nije dovoljno dobar te da je nužna bolja komunikacija učenik- nastavnik- poslodavac.
-Hrvatska i Slovenija imaju iste probleme u edukaciji stručnih hotelsko- ugostiteljskih kadrova. Rekao je predsjednik Udruge srednjih ugostiteljskih škola Slovenije Iztok Leskovar i dodao:
-Problem je kako politici reći da struka ima pravo. Stoga sam okupio poslodavce koji žele kvalitetne kadrove te smo obrazovali mentore. Da bi nova znanja što brže doveli u škole, privukli smo EU- novac i postali neovisni te tek nas sada cijene kako treba- prenio je Leskovar i sugerirao kao rješenje slovenska iskustva.
