Ministar turizma Gari Cappeli, prošlog je vikenda u Dubrovniku imao dosta posla - obišao je gradilišta velikih investicija Hotela Excelsior i Hotela Plat, ACI marinu, a zajedno s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek najavio je početak snimanja još jedne velike filmske produkcije koja od ovog tjedna okupira Grad i Dubrovčane. Snimanja filmova i serija uz državne poticaje veliki su posao za Hrvatsku izvan sezone, a i velika promocija, pa ministra Cappellija najprije pitamo kakvo je njegovo mišljenje o tome da se za filmske kulise koriste najreprezentativniji kulturni spomenici kojih se na kraju u produkcijama ne prepoznaju?
Koliko smo u turističkom smislu iskoristili efekte takve promocije?
Sama činjenica da u Hrvatskoj borave neke od najvećih holivudskih zvijezda pridonosi jačanju naše prepoznatljivosti. Naravno, kada u svjetski poznatim filmovima i serijama možemo vidjeti prekrasne prizore iz Hrvatske, to je svakako još jedan veliki promotivni bonus. Filmska industrija, osim hrvatske promocije, pridonosi i razvoju ponuda u turizmu kao i konkurentnijem poslovanju izvan ljetne sezone. Boravak velikih produkcijskih ekipa donosi financijski priljev u lokalnu zajednicu jer su, osim smještaja, velikom broju ljudi koji sudjeluju u snimanju filma potrebne ugostiteljske, zabavne, ali i razne ostale usluge. U konačnici, dojmovi naših gostiju nastali na temelju osobnog iskustva najbolja su preporuka i motiv svima onima koji još nisu otkrili čari i prirodne ljepote naše zemlje da to uskoro učine. Smatram da smo dosad dobro iskoristili učinke takve promocije, ali uvijek možemo napredovati. Pogotovo na primjeru Dubrovnika, ali i Zagreba, Plitvica, Rastoka, Splita, tijekom proteklih godina vidjeli smo koliko filmski turizam može pridonijeti povećanju turističkog prometa. Vjerujem da će u budućnosti i druge destinacije, posebice na kontinentu, postati filmska odredišta i da će se na taj način dodatno potaknuti razvoj turizma.
- Najavili ste izmjene svih turističkih zakona, ponajprije povećanje boravišne pristojbe i to najmanje dvostruko. Ugostiteljima je već povećan PDV na usluge. Ne čini li vam se to previše?
Smisao ovog prijedloga je decentralizacija sustava odlučivanja. Svaka destinacija mora odlučiti na koji se način želi i treba razvijati, a mi im ovim izmjenama želimo to omogućiti. Treba istaknuti i da Hrvatska ima najnižu boravišnu pristojbu na Mediteranu, a hoće li se neka destinacija odlučiti na povećanje boravišne pristojbe ili zadržavanje postojeće, to će moći odlučiti turistička struka u samoj destinaciji. Htio bih napomenuti i da će postojati mogućnost da pojedini dijelovi gradova imaju različitu pristojbu, a također ćemo osigurati i da se na pravedniji način dijeli turistička članarina te boravišna pristojba iz nautike.
Ističe se da je cilj i drugačija raspodjela prihoda od te pristojbe u korist lokalnih turističkih zajednica. Hoće li se uvesti i mehanizmi koji će precizirati strogu namjenu potrošnje toga novca?
Hoće. Ponavljam, naš je cilj stvoriti uvjete destinacijama, od najniže lokalne do županijske razine, koji će im omogućiti konkurentno poslovanje. Razvoj ponuda iz privatnog sektora u destinacijama mora pratiti i adekvatan razvoj proizvoda i promotivnih aktivnosti na razini destinacije. Postizanje te sinergije jedan je od glavnih ciljeva izmjena zakona u turizmu koje pripremamo.
-Turističke zajednice trebale bi, kako ste najavili, promijeniti način rada i djelovati kao marketinške agencije. Kakve promjene tu planirate?
Turističke zajednice u Hrvatskoj imaju potencijala. Cilj nam je da one budu organizacije destinacijskog menadžmenta, odnosno pokretači destinacije kojom upravljaju. Zato smo i krenuli u izmjene Zakona o turističkim zajednicama kako bismo kvalitetno podijelili zadaće. Lokalne razine moraju razvijati proizvode, županijske promovirati destinaciju na regionalnoj razini, dok HTZ mora biti nacionalna marketinška agencija. Postojeći kadar u turističkim zajednicama morat će se kontinuirano educirati da bi mogao odgovoriti svim izazovima i trendovima koji se mijenjaju gotovo dva puta godišnje. Vrijeme je da se svaki segment hrvatskog turizma počne razvijati, a mi ćemo na razini države sve dodatno popratiti programima i inicijativama.
- Trebaju li privatni iznajmljivači plaćati PDV na proviziju na usluge iznajmljivanja u suradnji s portalima kakvi su Airbnb-a i Booking.com, a s obzirom da iz Poreznih uprava iznajmljivačima dolaze različite informacije jer bi taj PDV trebali plaćati oni, a ne sami iznajmljivači?
PDV se prema EU Direktivi o PDV-u plaća u zemlji u kojoj je usluga pružena, ako je u ovim slučajevima usluga pružena u RH i PDV se mora platiti u RH. Stoga privatni iznajmljivači koji svoje smještajne objekte iznajmljuju preko stranih turističkih agencija ili portala koji nisu porezni obveznici u RH, dužni su plaćati 25% PDV-a na uslugu koju njima zaračunavaju te agencije i ti portali.
- Cijeli se turizam suočava s nedostatkom kvalificirane radne snage – ima li mogućnosti da Ministarstvo uvede aktivnije mjere za zapošljavanje u turizmu?
U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu radimo na procesu prekvalifikacije osoba koje su na Zavodu za zapošljavanje te očekujemo da ćemo do Uskrsa imati dovoljno sezonskih radnika. Kako bismo promovirali turistička zanimanja, ali i aktivne mjere zapošljavanja, s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava u ožujku ove godine surađujemo na Danima poslova koji će se održati u Osijeku, Zagrebu i Kninu. Očekujemo oko 5.000 sudionika po svakom događanju, a u okviru održavanja Dana poslova u turizmu predstavit će se i redefinirane mjere aktivne politike zapošljavanja vezane za zapošljavanje, osposobljavanje i obrazovanje u turizmu. Dugoročno gledano, radimo na realizaciji Regionalnih centara kompetencija za ugostiteljstvo i turizam koji bi nudili potrebne edukacije i razvoj vještina. Za to su nam dostupna sredstva kroz tri natječaja iz EU ukupnog iznosa 35 milijuna eura, a cilj je napraviti pet do sedam centara kompetencija diljem Hrvatske. Osim toga, nastavljamo i s programima Ministarstva turizma kroz koje ćemo sufinancirati strukovne udruge i škole, kao i stipendije za učenike i studente ugostiteljskih i turističkih zanimanja jer svakako je riječ o jednoj od najperspektivnijih djelatnosti. Moramo dodatno raditi na promociji zanimanja s obzirom na to da se sve manje učenika upisuje u ugostiteljske škole. Zajedno s poslodavcima osmislit ćemo kampanje kojima ćemo poručiti da je raditi u turizmu atraktivno i perspektivno.
- Kako će se prema Vašem mišljenju riješiti problem turističkih vodiča i njihovih zahtjeva za zadržavanjem županijskih ispita u odnosu na strane vodiče/pratitelje? Je li rješenje u uvođenju provjera kvalifikacija stranih vodiča koji bi vodili grupe po zaštićenim lokalitetima u Hrvatskoj?
Prilikom posjeta Dubrovniku razgovarao sam s predstavnicima dubrovačkih vodiča. Želio sam od njih osobno čuti kako gledaju na položaj profesije vodiča danas i kako ga vide u budućnosti. Posebnu pažnju posvetili smo izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu te Pravilnika o povremenim i privremenim poslovima. Dijalog s udrugama vodiča nastavljamo s ciljem da usuglašenu viziju o razvoju i zaštiti ove profesije pretočimo u zakon i podzakonske akte, dakako, usklađene s osnovnim pravila EU direktive. Isti dijalog otvorili smo i s turističkim agencijama koje su predmet Zakona o pružanju usluga, a koji do kraja ove godine moramo uskladiti s EU direktivom.
Obišli ste nekoliko turističkih investicija na dubrovačkom području, Hoteli Plat su među njima izdvojeni kao strateški važan projekt, zašto je taj projekt važan za Župu dubrovačku i Hrvatsku?
Ova je investicija vrlo važna jer je tvrtka Plat d.d. od tvrtke pred stečajem postala tvrtka koja je pronašla investitora te će uskoro cijeli projekt biti proglašen strateškim za turizam Republike Hrvatske. Interes Vlade RH svakako je da se ovaj projekt realizira u što je moguće kraćem roku, odnosno da novoobnovljeni Hotel Plat nastavi primati goste kao hotel visoke kategorije. To je iznimno važno kako za razvoj turizma na lokalnoj razini, tako i za cjelokupnu ponudu Hrvatske kao turističke destinacije.
Najave za novu turističku sezonu su dobre, očekujete li i dalje rast turističkih brojki? Koliko je to rezultat situacije u konkurentskim turističkim zemljama i na što će se usmjeriti rad Ministarstva turizma da se taj trend rasta zadrži? Hoće li naglasak biti na razvoju selektivnih oblika turizma, ili otvaranju novih azijskih tržišta odakle upravo u Dubrovniku imamo sve više turista?
Ovu smo godinu započeli odličnim rezultatima. U prvom mjesecu smo ostvarili rast od gotovo 20 posto više noćenja što me posebno veseli jer pokazuje da Hrvatska postaje sve popularnija destinacija i izvan ljetne sezone. Najave za ovu godinu su dobre, a to su mi potvrdili i predstavnici turoperatora koji proširuju svoje ponude za Hrvatsku. Taj interes prate i najave avioprijevoznika koji će, osim uvođenja novih linija, produžiti sezonu letova s početka proljeća pa sve do kraja listopada. U konačnici, očekujemo rast prometa od 3 do 4 posto na razini cijele godine. Prioritet je povećanje ostvarenih prihoda u turizmu i zato ćemo u narednom periodu fokus staviti na produženje sezone te razvoj posebnih oblika turizma kao što su zdravstveni, poslovni i kulturni turizam. To su proizvodi koji su dostupni tijekom čitave godine i kojima možemo privući nove segmente gostiju s novih tržišta. Za ostvarivanje većih prihoda velik doprinos trebala bi dati i aktivacija domaćeg turističkog tržišta. Zato pripremamo projekt Cro kartice čiju implementaciju očekujemo sljedeće godine. Što se tiče okolnosti na konkurentskim tržištima, pratit ćemo razvoj situacije jer ona dijelom i na nas utječe. No, moramo se fokusirati na razvoj domaćeg turizma i vjerujem da ćemo ga realizacijom planova i strategije podignuti na još višu razinu te nastaviti ostvarivati dobre rezultate, neovisno o konkurenciji. U ovom trenutku fokusirani smo i na snažnije otvaranje kineskog tržišta gdje zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom razmišljamo o otvaranju ureda, odnosno predstavništva Hrvatske turističke zajednice. Također, počeli smo s pregovorima za otvaranje direktnog leta iz SAD-a. Radi se o tržištima na kojima gosti putuju tijekom cijele godine i koji su zainteresirani i za druge proizvode, a ne isključivo za sunce i more. Riječ je o dobrim potrošačima, a naš prioritetni cilj više nije povećanje prometa, već prihoda i potrošnje.
ZA IZNAJMLJIVAČE
- Planira li Ministarstvo neke nove subvencije za podizanje kvalitete obiteljskog smještaja?
Obiteljski smještaj iznimno je važan za hrvatski turizam, a sama činjenica da se u njemu ostvaruje trećina turističkog prometa govori koliko je važno da bude kvalitetan i konkurentan. Upravo zato pripremamo projekt zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom te Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj kako bismo potaknuli ulaganje mikropoduzetnika i podizanje razine kvalitete, uz korištenje hrvatskih proizvoda, što će pokrenuti lokalnu ekonomiju. Uskoro ćemo objaviti i natječaj za program „Konkurentnost turističkog gospodarstva“ putem kojeg ćemo nastaviti sufinancirati izgradnju bazena i za privatne iznajmljivače, što također pridonosi ukupnoj kvaliteti ponude i osigurava veću popunjenost. Cilj nam je imati zadovoljne goste, jednako kao i domaćine, kako bi smještaj i usluge u domaćinstvima bili što kvalitetniji i konkurentniji.
Boravak velikih produkcijskih ekipa donosi financijski priljev u lokalnu zajednicu jer su, osim smještaja, velikom broju ljudi koji sudjeluju u snimanju filma potrebne ugostiteljske, zabavne, ali i razne ostale usluge
Moramo dodatno raditi na promociji zanimanja s obzirom na to da se sve manje učenika upisuje u ugostiteljske škole. Zajedno s poslodavcima osmislit ćemo kampanje kojima ćemo poručiti da je raditi u turizmu atraktivno i perspektivno.