U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik predstavljen je novi vizualni identitet ove ustanove u kulturi. Od ukupno 17 radova pristiglih na otvoreni natječaj za oblikovanje idejnog rješenja vizualnog identiteta UGD-a, najboljim je proglašen rad br. 5 autorica Nore Mojaš i Made Milićević.
Jednoglasnu odluku je donio ocjenjivački sud u sastavu Marin Ivanović (ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik), Marita Bonačic (produkt dizajnerica, Market Kolektiv), Božo Benić (predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik), Lea Đurović Ruso (arhitektica, PROTO-ARCH) i Nedim Meco (grafički dizajner, MEC dizajn) na zasjedanju održanom 27. srpnja 2017.
Za prvu je nagradu uložen bruto iznos od 30 tisuća kuna dok ostali autori nisu dobili obeštećenja jer to nije bilo ni navedeno u samom natječaju. O pobjedničkom radu govorili su ravnatelj UGD-a te autorice pobjedničkog rada.
- Vizualni identitet predstavlja ono što Umjetnička galerija Dubrovnik želi biti – muzej 21. stoljeća koji prednjači muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Hrvatskoj. Zadaje nam obvezu! Sve ono što nosi, taj jedan novi dojam prostora i programa, to moramo ostvariti. S ovim smo počeli, a praktički nastavili na sve prijašnje programe i s ovim dalje nastavljamo u smjeru koji uključuje međunarodnu perspektivu. Bilo nam je bitno da logotip u sebi nosi dvojezičnost, naziv na hrvatskom i engleskom jeziku, poručio je Ivanović.
Novi vizualni identitet uskoro će biti u upotrebi, a posjetitelji će moći kupiti i suvenire s novim logotipom.
Odabrani rad istaknuo se estetikom koja osim što upotpunjuje djelovanje Umjetničke galerije Dubrovnik, najavljuje novo suvremenije djelovanje. Ono što je već na prvi kontakt nagrađeni rad istaknulo od svih ostalih je smještaj i engleskog i hrvatskog naziva u osnovni logotip - što takvoj instituciji koja djeluje u gradu poput Dubrovnika bitno olakšava komunikaciju.
Sam se logotip referira na arhitekturu zgrade, a ne same elemente unutar nje, što je nagrađene također izdvojilo od drugih prijavljenih radova.
Pohvalno je korištenje različitih stilova tipografije koje su spajanjem postale skladan znak kojim dominira dojam suvremenosti naglašavajući arhitekturu kojom je ova institucija i fizički i simbolički i identitetski već određena.
Razrada identiteta i kompozicijska igra u kojoj D mijenja formu i položaj odlično naglašava jačinu ovog identiteta. Podidentiteti koji se nadograđuju na osnovni znak također potvrđuju i primjereno sugeriraju hijerarhiju institucije te jasno komuniciraju glavne elemente drugih dviju lokacija (Galerije Dulčić Masle Pulitika i Atelijer Pulitika) pojačavajući osnovni identitet.