Izložba macaburjela mljetskih ribara

U Nacionalnom parku „Mljet“, etno selu Goveđari, polivalentnom i multimedijalnom centru „Stara skula“ u petak je otvorena je izložba macaburjela 39 mljetskih ribara uz prigodni program klasične glazbe, filmsku projekciju ribanja i korištenja toga ribarskog alata. Griša Ilić-Angelovski  iz Skoplja na oboi je izveo djela L. van Bethovena  i J. S. Bacha.
Preko 60 posjetitelja stanovnika i njihovih gostiju stvorilo je na terasi Stare skule, uz svjetlo svijeća, sjajnu atmosferu radoznalosti za Program te razgovor i upoznavanje sa macaburjelima i ribarima.
Izložbu su uz vodstvo kustosa Marina Perkovića vodili Ivan Matana Kikser i Zoran Luković-Zuko, koji su uz pomoć filmskog materijala i govor o ribanju i korištenju macaburjela, dali priliku najstarijem ribaru iz Babinih Kuća Nikoli Stražičiću Keferu i Petru Matani Fuliju iz Goveđara da prikažu događaje i dogodovštine sa mora. Uloviti morsku svinju u Mljetskom kanalu koja se je najela ribe, doista je raritet. Fešta za veliku obitelj i pamćenje.
Macaburjelom uništiti Tohatsu vanbrodski motor, preživjeti ubod škrpine, gruja ili murine, doista su problemi koje treba znati učiniti i sanirati. Etnolog Branka Hajdić, povjesničar Ivo Dabelić Grmuško, uživo su dali svoj doprinos izložbi macaburjela kao hladnog oružja. Galerija Stara skula“ je dodatno sadržajno izložila dio svojih plakata, članaka iz novina i umjetničkih djela iz fundusa Galerije „Stara skula“ uz stari tkalački stan.
Otvorila se neminovno priča o željenom muzeju otoka Mljeta i brojnih stručnih muzejskih zbirki, posebno etnografske, prirodoslovne, povijesne, ribarsko-oceanološke, itd. Pitanje nazivlja ribarskog alata otvorilo je temu mljetske štokavice, rječnika, gramatike, pravopisa. Akademik Branimir Gušić i njegov doktorat o Mljetu iz 1929. godine te specificirani etnografski članci traže uspostavljanje muzejskih i ostalih sadržaja važnih za postojanje Mljećana i današnjeg turizma postmodernog društva.
Sada je po ne znamo koji put jasno da se individualno ne može ništa napraviti i da život, stanovanje, rad dokidaju samodostatnost, samoljubivost, samosvjesnost, samodopadnost, samoživost i zajedništvo pokreće Mljet ka boljem, uspješnijem, perspektivnijem pomoću vlastitih snaga i vanjskih doprinosa.