Mnoge i danas kopkaju Držićeva urotnička pisma. Slobodan Prosperov Novak stao je u Vidrinu obranu pa kaže kako on „nije bio izdajica, nego prvi Hrvat s političkom odgovornošću“. Što se vama čini?
Za neke je Držić izdajica, a za neke domoljub. Urotnička epizoda je interesantna kao i pisma koja su dosad otkrivena. Držićeva djela su još zanimljivija koja jednako tako govore o aktualnosti današnjice. Ljudi
nazbilj i ljudi
nahvao su postojali i postojat će. Zato je Držić genijalan pisac. Ne, za mene Držić nije izdajica. On se samo kao briljantan pisac kritički osvrće na loše pojavnosti svoga doba.
Ove godine obilježava se 450 godina od smrti Marina Držića. Kakav program pripremate uz ovu obljetnicu?
Dom Marina Držića će nizom raznovrsnih programa obilježiti 450 godina smrti našeg najvećeg hrvatskog komediografa čime želimo ukazati na činjenicu kako je to jedinstvena prilika da se u potpunosti ispuni vizija i misija ove ustanove u kulturi Grada Dubrovnika i omogući svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu Držićevu biografiju, ali i predoči život renesansnog Dubrovnika. Obljetničku godinu smo otpočeli s otvorenjem izložbe „U traganju za renesansom - staklo iz arheoloških istraživanja na dubrovačkom području“, u Noći muzeja. U tijeku su već tradicionalno u Domu Marina Držića višemjesečne edukativne radionice s djecom i to likovne, glazbene, dramske i filmske. Ustanova posebnu pažnju posvećuje pedagoškoj djelatnosti i važnosti edukacije kroz iskustveno doživljajno učenje.
Posebno smo ponosni što smo uspjeli dogovoriti posudbu tri raritetna izdanja Držićevih djela iz čuvene milanske Biblioteca Nazionale Braidense koje će se u srpnju predstaviti javnosti u Domu. Radi se o dva prvotiska,
editio principe, iz 1551. i još jednom izdanju iz 1630. godine.
Koliko je Grad Dubrovnik uključen u obilježavanje?
Grad Dubrovnik i nadležni Upravni odjel za kulturu i baštinu se vrlo aktivno uključio. U srpnju prošle godine, u samom pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2017. jasno je naznačeno kako je Dom Marina Držića nositelj projekta obilježavanja 450 godina Držićeve smrti i koordinirat će sve aktivnosti vezano za ovaj veliki jubilej. U svibnju prošle godine smo uputili javni poziv za predlaganje programa povodom obilježavanja obljetnice, građanima, ustanovama, udrugama i organizacijama, da dostave svoje pisane prijedloge programa i sugestije. Po okončanju javnog poziva, formirano je neovisno Vijeće za razmatranje prijedloga pristiglih na poziv Doma Marina Držića a usvojeni programi su se inkorporirali u programski i financijski plan ustanove za 2017. godinu. Na nedavnom sastanku u Gradu Dubrovniku upoznali smo Vladinu povjerenicu, gospođu Nadu Medović s dosadašnjim aktivnostima obljetničkog programa. Iskazano je zadovoljstvo što su se, iako u limitiranim proračunskim mogućnostima, u Odluci o privremenom financiranju Grada iznašla određena sredstva za sufinanciranje našeg programa.
Koliko je trenutačno zaposlenih u Domu i u kojem omjeru se samofinancirate?
Dom Marina Držića je ustrojen kao jedinstvena cjelina, bez ustrojbenih jedinica i broji pet zaposlenih djelatnika. Ukupni prihodi poslovanja ostvareni u 2016. bili su 1.729.920 kuna, od čega su najznačajniji prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne i programske djelatnosti - u iznosu 1.635.241 kune. Slijede ih vlastiti prihodi u iznosu od 94.679 kuna koji se odnose na prihode muzejske suvenirnice od prodaje suvenira, kataloga, plakata i ostalih proizvoda u izdanju Doma kao i na prihode od pruženih usluga.
Živcira li vas to propitkivanje, koliko kultura može sama sebe financirati i dojam kako su zaposlenici javnih ustanova paraziti?
Prvenstveni cilj svake ustanove u kulturi je iznjedriti kvalitetan kulturni sadržaj za posjetitelje gdje profit nije najvažniji čimbenik. Cilj Doma Marina Držića je prvenstveno raditi na što kvalitetnijoj komunikaciji odnosno komunikacijskom procesu između nas kao pružatelja usluga i naših posjetitelja kao korisnika usluga a sve u cilju identifikacije kao i maksimalnog zadovoljstva potreba korisnika. I u tom poslu nikad nećemo i ne smijemo posustati. Mislim da je Dom Marina Držića vrlo uspješan u tome. Naime, mi smo donošenjem vizije i misije zacrtali određene ciljeve koji su ujedno i ciljevi marketinške djelatnosti u kulturi, oblikovali smo identitet naše ustanove i na temelju toga formirali strukturu umjetničkih sadržaja – programa, a veliku pažnju posvećujemo informatizaciji i prezentaciji vlastitih sadržaja i aktivnostima na Internetu, društvenim mrežama i elektronskim medijima. Takav pristup informiranju građana, turista, prošlih i budućih posjetitelja očekivano je rezultirao stalno rastućim brojem posjetitelja. Svakako, jedan od ciljeva je ostvarivanje što većeg samostalnog dohotka a što u konačnici vodi do povećanja učinkovitosti. Zaključno, Dom Marina Držića u brojkama. Do mog dolaska u ustanovu 2013., Dom je bilježio 16.000 posjetitelja godišnje, a danas bilježimo blizu 40.000 posjetitelja godišnje. Vlastiti prihodi su enormno porasli u odnosu na to razdoblje. Kroz naše besplatne radionice prošlo je preko 500 učenika osnovnih i srednjih škola. Naposljetku, jedna smo od rijetkih ustanova u kulturi koja sve prijavljene programe besprijekorno realizira, pa i puno više od toga. Ne, djelatnici Doma Marina Držića definitivno ne mogu potpasti pod kategoriju parazita.
Nedavno sam vas vidjela u Gradu na turističkoj turi o Držiću.
U okviru programskih aktivnosti ovogodišnje obljetnice, za naše drage sugrađane organizirali smo besplatna tematska vođenja Gradom "Đir s Marinom Držićem”, u koji nas je povela licencirana vodičica Marina Missoni Barišić, tijekom kojeg smo obilazili mjesta povezana s likom i djelom Marina Držića, a naš đir je završavao posjetom Domu. Bilo je to jedno lijepo iskustvo, a povratne informacije su odlične. Zbog iznimnog broja zainteresiranih, u "Đir s Marinom Držićem” idemo opet s početkom jeseni.
Jako ste popularni u Noći muzeja.
Noć muzeja kao nacionalna manifestacija je za nas izuzetno važna jer program prezentacije osmišljavamo zajedno s našim partnerima i do šest mjeseci ranije. Bogat i sadržajan program u ovogodišnjoj Noći muzeja, u kojem smo otvorili izložbu „U traganju za renesansom - staklo iz arheoloških istraživanja na dubrovačkom području“, upriličili koncert renesansnog ansambla Plazarius i kušali autentične delicije koje se spominju u djelima Marina Držića, što je bila jedinstvena prilika sljubljivanja literarno-kulturnog naslijeđa i tradicionalne dubrovačke kuhinje, rezultirao je velikim uspjehom. U noći muzeja 2017. Dom je posjetilo 3.957 posjetitelja. Naime, naša osobna iskaznica se sastoji u tome da smo mi tu radi posjetitelja. S tom vizijom i poštovanjem prema našim posjetiteljima uspjeh ne može izostati.
Koliko ljudi koji odlučuju o kulturi i institucijama u kulturi, o tome uopće znaju i koliko im uopće znači? Moj je dojam kako je dobar dio 'upravnih vijećnika' gladnije od Pometa Trpeze.
Ukupan plan proračuna Grada Dubrovnika za kulturu, koji uključuje i financijske planove 12 ustanova u kulturi, za 2017. godinu iznosi preko 113 milijuna kuna i za 5,8 milijuna je veći u odnosu na godinu ranije a za čak 24 milijuna kuna u odnosu na 2015. godinu što izražava trajnu usmjerenost na poziciju Grada kulture kao i vrednovanje kulture kakvu ona u društvu zaslužuje. Neovisno o politici. Po mom dubokom sudu, najvažnije karike koje donose prosperitet i zadovoljstvo u segmentu kulture su dobra komunikacija i suradnja između svih dionika u kulturi, kao i sposobni i odgovorni ljudi - menadžeri u kulturi koji zajedno sa svojim timovima realiziraju postavljene programske ciljeve.
2008. proslavili smo Godinu Marina Držića. Osim što je obljetnica ostala zapamćena po skandalima oko potrošnje preko četiri milijuna kuna, čini se da ciljevi o afirmaciji hrvatske kulture u svijetu kroz Držića nisu ispunjeni.
Ne bih želio izražavati nikakve tvrdnje vezane za obljetničku 2008. godinu, kada se obilježavalo 500 godina Držićeva rođenja, jer tada nisam radio u ustanovi. Upravo to jest naša zadaća danas, „brendirati“ Držića kao jednog od najistaknutijih hrvatskih pisaca uopće i najvažnijih autora europske renesansne komediografije, pisca koji je umro kad su Shakespeareu bile tri godine a Moliere se rodio čitavo jedno stoljeće poslije. Marin Držić uistinu jest hrvatski Dante, Shakespeare, Goethe, Moliere... To jest mjesto koje mu nedvojbeno pripada i upravo s projektima zajedničke suradnje poput posudbe tri raritena izdanja Držićevih djela iz čuvene milanske
Biblioteca Nazionale Braidense, projekta „
Držić meets Shakespeare“, prijevoda njegovih djela na strane jezike ili digitaliziranog Leksikona Marina Držića kao i mrežne stranice Doma čiji su najvažniji sadržaji prevedeni na engleski, talijanski,francuski, njemački, španjolski, ruski i turski jezik, jesu prozori u svijet i način afirmacije hrvatske kulture kroz Držića.
Desetak godina od postavljanja Držićevog spomenika u povijesnu jezgru, vidimo da strance više privlači njegov nos, a manje zanimanje tko je zapravo bio. Je li se postavljanje spomenika pokazalo dobrom ili lošom odlukom?
Po mom dubokom uvjerenju, postavljanje spomenika Marinu Držiću, rad slavnog Meštrovića, jest dobra odluka. Ono svakako doprinosi afirmaciji Marina Držića. No, o povlačenju nosa… Svijet je danas prepun znamenitosti za koje se vjeruje da donose sreću pa je 2011. mrežna stranica virtualtourist.com sastavila ljestvicu deset najatraktivnijih simbola sreće među kojima se našao i palac Grgura Ninskog u Splitu. Ono što još više začuđuje jest fasciniranost turista s kojom ozbiljnošću doživljavaju takva mjesta i smatraju kako će im takav ritual riješiti probleme te posljedično donijeti sreću u poslu, ljubavi, novcu i slično. S obzirom da u Domu imamo česte upite naših posjetitelja vezano za trljanje nosa Držićevu spomeniku, nerijetko ih ‘razočaramo’ kako u takvim radnjama nema nikakvog temelja pa ih upućujemo kroz naš postav tko je bio i što je radio Držić, a što je i temeljna misija naše Ustanove, vremenskog povratka svakog posjetitelja u vrijeme renesanse i proučavanje vrlo bogate Držićeve biografije i bibliografije, kao i života tadašnjeg Dubrovnika. Nadam se i duboko vjerujem kako našim kontinuiranim programima, radionicama, izložbama, koncertima i aktivnostima na društvenim mrežama, besplatnim preuzimanjem audio-vizualnih materijala razbijamo takve predrasude i mi, Dom, postajemo mjesto svojevrsnog spomenika Marinu Držiću.
Utemeljitelj i dugogodišnji ravnatelj Doma Marina Držića bio je književnik Feđa Šehović. Jednom je rekao da Dubrovnik već dugo prati prokletstvo simbioze mediokriteta i kampanilizma. S obzirom na sva događanja i rasprave o snimanjima filmova, adventskim kućicama, Hoellbequevim Elementarnim česticama, što reći o stanju duha građana i stanju u kulturi?
Kampanilizam kao pojam pretjerane privrženosti zavičaju koja te slabi, zastire ili onemogućuje razumijevanje i zanimanje za šira nacionalna, internacionalna, kulturna i slična pitanja nužno ne znači negativnu kritiku. Ukoliko kampanilista, kao čovjeka uskih obzora promatramo isključivo kroz prizmu "sve što vrijedi ja mogu doseć' pogledom sa svog zvonika a ono što ne mogu doseć' pogledom sa svog zvonika, to ne vrijedi“, pokazuje loše stanje duha. Usudio bih se reći kako ta sintagma, ipak, za Dubrovnik ne vrijedi. Sam Držić nam to pokazuje.
DIO PROGRAMA 450. OBLJETNICE SMRTI MARINA DRŽIĆA: Od stripa do Dunda Maroja na engleskom
Dom Marina Držića u suradnji s TZ-om grada Dubrovnika planira izdavački projekt prijevoda najpoznatijeg Držićevog djela „Dunda Maroja“ na engleski jezik. Ovo najkompleksnije i najslojevitije djelo, svakako zaslužuje našu posebnu pažnju, kaže Nikša Matić, ali i poseban napor da ga se približi što većem broju čitatelja svih uzrasta, a posebice mladih kako bismo već od tinejdžerskih godina odgajali i stvarali što brojniju publilku štovatelja i poznavatelja Držićevog djela. U tu svrhu izradio bi se strip, autora Dubravka Kastrapelija, u boji s originalnim i nekraćenim tekstom Marina Držića uz nezaobilazni rječnik i neophodne komentare. Kako se radi o izrazito dugom kazališnom komadu, strip bi se izdao u tri djela.
Nastavlja se s nizom zanimljivih predavanja književnih povjesničara, držićologa, jezikoslovaca i teatrologa, a sve u svrhu misije Doma Marina Držića koji teži postati znanstveno istraživački centar za proučavanje lika i djela najvećeg hrvatskog komediografa, postati mjesto svojevrsnog spomenika Držiću kao i mjesto u kojem će se svaki posjetitelj vremenski vratiti u renesansu i osjetiti život tadašnjeg Dubrovnika. Ima toga još...