Predsjednica Matice hrvatske - ogranak Dubrovnik, znanstvenica Slavica Stojan u dvorani sv. Ivana Pavla II. održala je predavanje "Pričam ti Tirenu", a riječ je o još jednom događaju u sklopu obilježavanja 450. obljetnice smrti Marina Držića. Prethodno je u dubrovačkoj katedrali služena misa zadušnica za najvećeg dubrovačkog i hrvatskog komediografa koju je predvodio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.
- Jedino što pouzdano znamo kad govorimo o biografiji Marina Držića jest to da je njegova biografija ostala zagonetka do danas, kazala je znanstvenica na početku.
Dodala je kako je "problematičan" i nadnevak njegove smrti, obzirom da ju je zabilježio Držićev nećak Jeronim koji u istoj toj genealogiji nije spomenuo izvanbračnog potomka u obitelji Držić. Stojan se upravo radi toga zapitala zašto bi mu trebalo vjerovati?!
Nakon šestogodišnjeg boravka u Italiji, u Sieni, Držić se vraća u Dubrovnik. Zabilježeno je kako je imao dug od 100 dukata, a istovremeno 1545. javno je objavljen financijski slom njegovog oca i brata. Držić je tada napisao "Tirenu" i to u dvostrukoj rimi u dvanaestercima.
- Svima je pokazao da zna! Od glagola "tiriti" što znači "nekoga proganjati iz ljubavi" nastalo je ime za najljepšu vilu u hrvatskoj književnosti - "Tirenu". Stotinu godina kasnije, pojavit će se Gundulićeva "Dubravka". U jednoj staroj dubrovačkoj brojalici glagol "tiriti" koristi se za mijaukanje mačaka u veljači. "Tirena" je svoju praizvedbu doživjela 1548. pred Dvorom, a Držić je svoje likove sretao u Čajkovici i na izvoru Omble. U "Tireni" se Držić suzdržava od kritiziranja svakodnevnih dubrovačkih pojava, a najviše se divi dubrovačkoj vlasti, Posebno ga iritira zaluđenost starijih muškaraca mlađim ženama i to je jedna od tema u njegovoj pastorali, istaknula je Stojan.
Kao izrazito zahtjevna uloga u djelu, pokazao se lik Radata kojeg je, prema riječima znanstvenice, tumačio Đivo Palmota, Držićev školski drug.
- "Tirena" se izvodila na pirovima tijekom kojih, iako škrti, tadašnji Dubrovčani nisu štedjeli novce. Nakon "Tirene" Držić je na piru pirovao i čak izjavio: "Bez mene se oženiti ne može nitko!". Međutim, jedna stvar zasjenila je "Tirenu": optužba za plagijat. Držić je oklevetan da je "Tirenu" plagirao od Mavra Vetranovića. Ne zna se tko je difamator koji, sigurno je, dolazi iz reda književnika. Držić je nakon "Tirene" imao dobre odnose s mnogima književnicima i mnogi su ga hvalili, samo kod jednog, kod Nikole Nalješkovića, nailazimo na šutnju. Inače, Držić je prijateljski, ali i rodbinski bio jako vezan uz Nalješkovića. Držićev djed Nikola i Nalješkovićev djed, također Nikola, tukli su se više puta i o tome postoje spisi na sudu. Pojava nadmetanja među muškim pripadnicima obitelji tada nije bila strana, ali bez obzira na sve, ne možemo uprijeti prstom u Nalješkovića. Jedno je sigurno, optužba za plagijat otrovala je Držićev pjesnički zanos, skršila je njegovu inspiraciju, a njegov je teatarski uspjeh preliven u gorčinu. Nakon "Tirene", Držić puno dublje i oštrije kritizira dubrovačku svakodnevicu, zaključila je Stojan.
Događaj je organiziran u suradnji Doma Marina Držića, Matice hrvatske - ogranak Dubrovnik te Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije. bLu