Za ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek, posljednjih tjedana nema predaha. Rijetko je koji ministar na početku mandata dobio toliku medijsku pažnju, mada iz političkih razloga, a ne nažalost zato, što hrvatsku javnost odjednom zanima samo kultura. Iako smo za Dubrovački vjesnik dogovorili razgovor o dubrovačkim temama, zbog situacije u HAVC-u moramo početi tom temom - hoće li sadašnja događanja utjecati na promjene u državnim poticajima za strane filmske produkcije, od kojih su se one najpoznatije snimale u Dubrovniku?
Što se tiče situacije u HAVC-u na žalost, ona se koristi za grube politikantske obračune. U javnosti o hrvatskom filmu zadnjih tjedana i mjeseci govore mnogi koji znaju malo ili nimalo o tom sustavu, o filmskoj proizvodnji i o hrvatskim postignućima u posljednjih desetak godina. Više puta sam rekla kako se radi o iznimno uspješnoj reformi koja je donijela napredak hrvatskom filmu i hrvatskoj kulturi. U poslovanju HAVC-a postoje problemi, o tome sam govorila i ranije, a sada kao ministrica kulture imam obvezu, ali i instrumente kako bih te probleme pomogla riješiti. Imenovan je vršitelj dužnosti ravnatelja HAVC-a, tijela Centra radit će na uklanjanju nepravilnosti, a Ministarstvo kulture će u dogovoru s predstavnicima struke započeti rad na izmjenama i dopunama Zakona. Nastavit ćemo ulagati u audiovizualnu djelatnost i unapređivati sustav. Ministar Cappelli i ja došli smo u ime Vlade u Dubrovni i kako bismo potvrdili kako neće biti nikakvih promjena u državnim poticajima za strane filmske produkcije te kako će Vlada osigurati potrebna sredstva u ovoj i sljedećim godinama.
- Dubrovnik od svakog ministra kulture očekuje da o njemu vodi posebnu pažnju, što zbog spomenika, Igara... Očekuje li se od Vas više razumijevanja za dubrovačke probleme zato što ste iz Grada, a s druge strane došli ste i doma?
Dobro ste istaknuli u pitanju – od svakog ministra očekuje se da posveti posebnu pažnju Dubrovniku dijelom zbog iznimno vrijedne spomeničke baštine, a s druge strane ovdje se odvija naš najveći nacionalni festival Dubrovačke ljetne igre. Međutim ne smijemo zanemariti i brojne druge programe i projekte dubrovačkih institucija. Kao što znate, prije preuzimanja dužnosti bila sam zajedno s kolegicom Anom Žuvelom uključena u projekte izrade Strategije razvoja kulture i projekte kandidature za Europsku prijestolnicu kulture u kojima je zajedno s gradom i drugim partnerima sudjelovao Institut za razvoj i međunarodne odnose. Situaciju u kulturi Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije poznajem jako dobro i u okviru djelokruga i mogućnosti, pomoći ću koliko i kad budem mogla. Ipak, moram istaknuti da kao ministrica moram s jednakom pažnjom voditi računa o problemima bilo kojeg hrvatskog grada ili županije.
- Neposredno pred svetog Vlaha produžili ste intendantu Dubrovačkih ljetnih Igara Mladenu Tarbuku mandat na čelu Igara bez novih pomoćnika za dramu i glazbu. Nije se našla pogodna osoba za novog intendanta, ili se željelo omogućiti nesmetano odvijanje ovogodišnjeg festivala kako bi se do jeseni u miru pronašli novi kandidati?
Nakon stupanja na dužnost konzultirala sam se sa suradnicima u Ministarstvu i donijela odluku kako ćemo omogućiti svima koji su započeli projekte ili mandate da te projekte zaključe. Što se tiče gospodina Tarbuka, obavili smo više razgovora. Planiranje programa za sljedeće Ljetne igre već je bilo započeto i odlučili smo kako ćemo intendantu Tarbuku dati priliku da realizira planirani program Dubrovačkih ljetnih igara kako bi se omogućilo nesmetano odvijanje ovogodišnjeg festivala i poštivali dogovori s hrvatskim i inozemnim umjetnicima.
- Na Kandeloru je predstavljen pretprogram Dubrovačkih ljetnih igara, jeste li zadovoljni najavljenim, s obzirom da je Ministarstvo glavni financijer programa? Od intendataTarbuka doznalo se da su neke od planiranih izvedbi otpale zbog nedostatka novca odnosno neizglasavanja dubrovačkog proračuna, ali i otkazivanja suradnje nekih sponzora.
Ove godine pretprogram je predstavljen u nešto drugačijim okolnostima – naime, kako je u tijeku bilo imenovanje Povjerenice Vlade RH za Dubrovnik te zbog kratkoće rokova nismo stigli održati sjednicu Festivalskog vijeća. Intendant Tarbuk informirao me o planovima. Kako je program planiran u okviru dosadašnjih sezona, odlučili smo predstaviti ga uoči Feste svetog Vlaha kako je i ranije bio običaj. Od nekih projekata moralo se odustati zbog nemogućnosti Grada da se, u situaciji neizglasavanja proračuna, obveže na dodatna sredstva – to se prvenstveno odnosi na planiranu opernu produkciju. Što se tiče ostalih sponzora, bila sam malo iznenađena nastupom intendanta Tarbuka na tiskovnoj konferenciji, jer mi u ranijim razgovorima te probleme nije bio spomenuo. U svakom slučaju, o programu ćemo razgovarati u sljedeća dva ili najdulje tri tjedna kada sazovemo Festivalsko vijeće.
- Osim s problemom financiranja, Igre su u ozbiljnom sukobu i sa sve masovnijim turizmom, iako su zamišljene da Grad bude pozornica za kulturna događanja. Koliko Ministarstvo može na to utjecati?
Vrlo malo. Ambijentalnost kao jedno od najvažnijih obilježja Ljetnih igara ovakvim lokalnim razvojem dovedena je u pitanje. Sve je manje prostora gdje se može osigurati odvijanje kazališnih predstava, a u Kneževom dvoru, jednom od najvažnijih koncertnih prostora, bez obzira na sjajnu akustiku, nemoguće je u primjerenim uvjetima slušati glazbu. O ovoj temi puno se razgovaralo i pisalo. Načelno su svi za očuvanje i razvoj Festivala, ali okruženje i atmosfera, na žalost, često nisu nimalo prijateljski. Očekuje se od gradskih vlasti da poduzmu korake da se to promijeni.
- Jeste li zadovoljni radom Konzervatorskog odjela u Dubrovniku? Na početku Vašeg mandata Konzervatorski odjel u Dubrovniku se razišao s gradskom upravom na problemu adventskih kućica na Stradunu. Nađen je kompromis, no dojam je da je Ministarstvo popustilo.
Suradnja Ministarstva s gradovima u Hrvatskoj nije utakmica u kojoj jedan pobjeđuje, a drugi popušta. Nakon prve godine kad su kućice bile postavljene dogovoreno je kako će se sljedeće godine puno ranije prići planiranju. Ja sam na dužnost stupila krajem listopada, o tome kako su se i jesu li se na vrijeme vodili svi potrebni razgovori, nisam mogla suditi. Međutim, zatekla nas je situacija gdje smo morali dati očitovanje u trenutku kad su planovi za adventsko uređenje grada već bili odmakli. U toj situaciji, Grad je uvažio prijedloge konzervatora, a složili smo se kako ćemo u sljedećim godinama za ovakve projekte dogovoriti uvjete puno prije nego se krene u njihovu realizaciju. Uz to, znate da je u izradi Plan upravljanja – kad se taj dokument donese, više neće biti prostora za improvizacije i nadmetanja.
- Procesija Feste svetog Vlaha morala je proći kroz filmske kulise. Kulturni život Dubrovnika uzima se za primjer festivalizacije i grubog eksploatiranja baštine, biskup Uzinić upozorava na Kandeloru "da se ne znamo odgovorno ponašati s kulturnom baštinom koja nam je predana". Koliko Ministarstvo kulture može učiniti da se najprije u Dubrovniku, a onda i drugdje, očuvanje povijesti i identiteta stavi ispred zarade i marketinga?
Ministarstvo kulture uvijek u fokus stavlja baštinu i spomenike. Nikakvo gospodarsko korištenje koje bi ugrozilo spomenik ne može biti dozvoljeno. S druge strane, baština je naš najvrjedniji resurs i ne smijemo zanemariti da neposredno i posredno od njene eksploatacije živi veliki broj naših sugrađana. Problem nastaje kad zbog brze zarade zaboravljamo da iskorištavanjem baštine sami sebi oduzimamo taj najvrjedniji resurs.
Što se tiče snimanja filmova, važno je da Grad kod odobravanja pojedinih projekata vodi računa da se ne izgubi mjera. Kroz program poticaja stranim produkcijama u Hrvatsku je do sad izravno uloženo više od 400 milijuna kuna, procjenjujemo da na tim poslovima izravno radi više od tisuću ljudi, a snimanja su se do sad odvijala u više od deset županija – najčešće izvan glavne turističke sezone. Uz veliki broj zaposlenih, visoke prihode državnog i lokalnih proračuna, nemjerljiv je doprinos tih projekata promociji Hrvatske u inozemstvu. Ponavljam, u nastojanjima da privučemo što više ulagača, ne smijemo izgubiti mjeru.
- U tijeku je izrada Plana upravljanja povijesnom jezgrom u koje je Ministarstvo kulture također uključeno. Jeste li zadovoljni napretkom u izradi plana Zavoda za obnovu i koliko je Ministarstvo aktivno uključeno u njegovu izradu? Koje mehanizme Ministarstvo ima da se taj plan po donošenju i primjenjuje?
O tom planu se govorilo godinama i drago mi je da se s izradom započelo. Mi ćemo dati punu podršku jer je nužno da taj plan što prije bude usvojen. Radi se o iznimno kompleksnom projektu i sasvim je sigurno da će tijekom izrade biti prijepora, međutim važno je da svi oni koji sudjeluju projektu budu otvoreni za rasprave i uvažavanje stručnih mišljenja. Ministarstvo priprema donošenje novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u okviru kojeg planiramo i odredbe koje će osigurati da se Planovi upravljanja efikasnije i dosljednije provode ne samo zato zbog obveza iz međunarodnih konvencija, nego još više zbog nas samih.
- Kakva je danas suradnja Društva prijatelja dubrovačke starine i Ministarstva kulture? Nakon što su u Zakonu o ugroženoj spomeničkoj baštini Dubrovnika ukinuti sporni članci o preuzimanju upravljanja zidinama od Grada, komplicirana problematika toga Zakona je pala u drugi plan?
Na žalost, za vrijeme Vlade SDP-a i HNS-a nepromišljeno se krenulo u izmjene Zakona koje je, kao što znate, u jednom dijelu Ustavni sud stavio izvan snage. Posljedica toga je zastoj u financiranju i nejasni odnosi između Zavoda za obnovu Dubrovnika, njegovih osnivača – Grada, Ministarstva i Županije i DPDS-a. Pitanje međusobnih odnosa, budućih modaliteta upravljanja Zidinama te raspolaganja sredstvima treba rješavati u dobroj vjeri, poštujući ranije preuzete ugovorne obveze. Kada postignemo dogovor i budemo sigurni da su uređena međusobna prava i obveze, moći ćemo pristupiti izmjenama Zakona.
- Kakva je danas suradnja Društva prijatelja dubrovačke starine i Ministarstva kulture? Nakon što su u Zakonu o ugroženoj spomeničkoj baštini Dubrovnika ukinuti sporni članci o preuzimanju upravljanja zidinama od Grada, komplicirana problematika toga Zakona je pala u drugi plan?
Na žalost, za vrijeme Vlade SDP-a i HNS-a nepromišljeno se krenulo u izmjene Zakona koje je, kao što znate, u jednom dijelu Ustavni sud stavio izvan snage. Posljedica toga je zastoj u financiranju i nejasni odnosi između Zavoda za obnovu Dubrovnika, njegovih osnivača – Grada, Ministarstva i Županije i DPDS-a. Pitanje međusobnih odnosa, budućih modaliteta upravljanja Zidinama te raspolaganja sredstvima treba rješavati u dobroj vjeri, poštujući ranije preuzete ugovorne obveze. Kada postignemo dogovor i budemo sigurni da su uređena međusobna prava i obveze, moći ćemo pristupiti izmjenama Zakona.