Vijesti Hrvatska i svijet

DRŽAVA RASPRODAJE LUKSUZNE REZIDENCIJE NA JUGU

Titova vila mogla bi u ruke Rusima, ali tko će spavati u sobi ozloglašenog nacista i nesuđenog Hitlerovog nasljednika?

DRŽAVA RASPRODAJE LUKSUZNE REZIDENCIJE NA JUGU

Među desetak luksuznih i vrlo vrijednih rezidencijalnih objekata iz portfelja državnog vlasništva kojima će, najvjerojatnije već do kraja rujna, Ministarstvo državne imovine RH oglasiti prodaju na međunarodnom natječaju, nalaze se i dvije dubrovačke vile: vila Čingrija i Titova vila u Kuparima. I dok nije tajna kako je za vilu Čingriju budući vlasnik već poznat, za Titovu vilu tek će se vidjeti.

Naime, ministar državne imovine Goran Marić upravo je tijekom boravka u Dubrovniku, nakon sastanka s dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem i gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem, objavio kako je s gradonačelnikom postignut dogovor o sudbini vile Čingrije za koju je, inače, već bio pripremljen javni natječaj za prodaju.

Za Čingriju će država tražiti kunsku protuvrijednost od oko dva milijuna eura, dok se za Titovu vilu iznos ne zna, jer vještaci još ne mogu procijeniti ni veličinu parcele ni "knjižiti" nekretnine koje se na njoj nalaze.

Privatna plaža

– No, kad je gradonačelnik iskazao ozbiljan interes za preuzimanje vile Čingrije po procijenjenoj vrijednosti, u roku 30 dana ćemo pripremiti ugovor i Grad će uskoro postati vlasnik te vile.

Tako bi konačno trebala biti dovršena prodaja vile koju je početkom 20. stoljeća, na 35 metara visokoj stijeni iznad mora na predjelu Boninovo, oko 1200 metara jednake udaljenosti od zidina Grada i luke Gruž, izgradio bivši dubrovački gradonačelnik Pero Čingrija.

Ugledni intelektualac i političar još za života je imao svoju ulicu (sadašnju Široku ulicu u povijesnoj jezgri, dok ulica uz vilu nosi njegovo ime), a povjesničari kažu da je uz Frana Supila bio jedan od najuspješnijih političara Dubrovnika i Dalmacije koji je odlučujuće utjecao na poraz autonomaša u Dalmaciji. Kao priznati odvjetnik, Čingrija je od 1878. do 1882. te od 1899. do 1911. bio gradonačelnik Dubrovnika. Vodio je i hrvatsku Narodnu stranku za Dalmaciju.

Vila koju je izgradio imala je privatnu plažu, u kamen uklesane skaline i stihove. Postala je okupljalište vodećih intelektualaca onog doba, a tijekom Drugog svjetskog rata bila je sjedište njemačke uprave Dubrovnika.

Kad bi zidovi mogli pričati, sigurno bismo doznali neotkrivene priče, pa i one kada je tijekom rata ugostila jednog od nacističkih glavešina te zapovjednika ratnog zrakoplovstva Luftwaffea Hermanna Göringa, koji je u Trećem Reichu bio dogovoreni nasljednik Hitlera.

Nakon rata vila je neko vrijeme bila luksuzni smještajni i ugostiteljski objekt, iznajmljivala se strancima, a zatim je ustupljena Hrvatskoj radioteleviziji, koja je tu imala sjedište dubrovačkog dopisništva i odjela Odašiljači i veze.

Otvoreno za javnost

No, prije tri godine je napuštena i od tada je predmet interesa bivše i aktualne gradske uprave. Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić Čingriju je zamislio kao ključni objekt buduće pješačke zone te je s bivšim potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem dogovorio otkup iz državnog portfelja.

– Odlučeno je da vila mora ići u procjenu, a kad je Grad kupi, dobivat će najam i sama će sebe isplatiti. To treba biti prostor s vrhunskim restoranom u zgradi i okolnim prostorom gdje može stati i do tisuću ljudi – rekao je Vlahušić za medije i poručio Frankoviću da prihvati sve njegove projekte ako želi biti uspješan gradonačelnik.

Kao da odgovara na pitanje koje nije čuo, Franković je novinare izvijestio kako je cilj da prostor postane otvoren, a ne da postane privatno vlasništvo koje bi ga zatvorilo za javnost. Mnogo više o namjeni prostora odlučit će se nakon otkupa vile, pa i o mogućoj komercijalizaciji toga prestižnog prostora. Također, Franković je ponovio prijašnju Vlahušićevu "mantru":

– Grad Dubrovnik želi kupiti sve nekretnine od značenja!

Među brojnim, gotovo zaboravljenim vrijednim, ali tržišno neiskorištenim, državnim rezidencijalnim objektima na jugu Jadrana je i Titova vila. Ali ne ona u Lapadu, nego u Kuparima. Na upit o sudbini te vile u borovu šumarku uz more, skrovitoj uvali nedaleko od nekadašnjeg vojnog kompleksa Kupari, ministar Marić je lakonski odgovorio.

– Koja od Titovih vila? Mnogo ih je – kazao je, dajući do znanja da procjena vrijednosti objekta još nije obavljena.

U borovoj šumi

Nije tajna da je vila znatno oštećena u listopadu 1991. godine, tijekom granatiranja jugovojske početkom Domovinskog rata na jugu domovine. Nakon oslobođenja Dubrovnika i okolice tu je bilo sjedište Zapovjedništva južnog bojišta, a zatim i Zbornog područja Ston, da bi je od potpune devastacije (sa)čuvala jedna od tu stacioniranih postrojbi Hrvatske vojske. Novinari su tu boravili zadnji put tijekom jedne pokazne vježbe HV-a prije šest godina i uvjerili se u njezino relativno dobro stanje. Možda najbolji primjer nebrige države je upravo ta "južna" Titova vila.

Važno je reći kako je, zapravo, riječ o dvjema vilama: Borovka 1 i 2, nazvanima po gustoj borovoj šumi u kojoj su smještene.

Najvjerojatniji kupac je ruska "Avenue grupa", koja je već dobila kompleks Kupara na uporabu uz rok od 99 godina. Time bi se cijeli kompleks bivše Vojne ustanove Kupari objedinio u jednu funkcionalnu cjelinu.
Maršalov lift za spuštanje u bazen

Rušenje hotela u sklopu bivšega kompleksa najavljeno je već za ovu jesen, a posjed Titove vile u Kuparima, čija vrijednost javno još nije poznata, bit će svakako vlasnički dragulj u portfelju novog vlasnika, tko god on bio.
Hrvatska vojska je još u doba Domovinskog rata u podrumskim prostorijama kuparske Titove vile otkrila bazen. Uz njega se nalazila specijalna dizalica kojom se, u posebnoj stolici, već ostarjeli i teško pokretni maršal spuštao u bazen. Govori se da se voda u bazenu u ono doba posebno grijala, zbog čega su i računi za struju bili enormno visoki.

Licitacija bi podignula cijenu

U investicijskim krugovima vila Čingrija se spominjala kao idealna lokacija za ekskluzivan boutique hotel. Agenti za nekretnine procjenjivali su njezinu vrijednost na barem dva milijuna eura. Da je država ponudila na licitaciji, na otvorenom tržištu, mogla je postići 30 i više posto višu cijenu, a neki su razmišljali i o davanju rezidencijalnog objekta u 90-godišnju koncesiju, po modelu sličnom kompleksu Kupara.

Naslovnica Hrvatska i svijet

Najčitanije

Vozio vepra na prtljažniku

Vozio vepra na prtljažniku
Na benzinskoj stanici u Neumu neobičan prizor - pravi pravcati vepar na prtljažniku starog mercedesa. Očito da z...
Vozio vepra na prtljažniku

Najnovije

Jeste li i vi dobili poziv za vojsku?

Jeste li i vi dobili poziv za vojsku?
Područni odsjeci za poslove obrane pozvali su na smotriranje oko 18.000 razvrstanih pričuvnika kako bi se odabra...
Jeste li i vi dobili poziv za vojsku?