HRVATSKA AGENCIJA ZA HRANU DOKAZALA: Razlike u Nutelli, Arielu, hrenovkama, čak i kašicama za bebe na njemačkom i hrvatskom tržištu

Hrvatska agencija za hranu (HAH) se, na inicijativu Biljane Borzan, zastupnice u Europskom parlamentu, uključila u provedbu istraživanja kvalitete (naizgled) istih proizvoda na tržištima starih i novih država članica EU. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su na službenim stranicama HAH-a, a cilje je bio ispitati fizikalno-kemijska i senzorska svojstva te usporediti deklaracije proizvoda na tržištu RH, kao najnovije članice EU, u odnosu na (naizgled) iste proizvode na tržištu Njemačke kao stare članice EU. 

Istraživanje je pokazalo kako samo kod 4 od 26 ispitanih proizvoda nije nađena razlika niti u kvaliteti niti u cijeni. Kod 54 posto proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60 posto proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.

Od svih analiziranih proizvoda, kod šest je utvrđena velika razlika u kvaliteti, a to su: Wudy, hrenovke bez ovitka od pilećeg i purećeg mesa, HIPP dječja hrana - bio riža i mrkva s puretinom, Nutella, Danone Activia bifidus actiregularis jogurt jagoda, gumeni bomboni Haribo happy cola, te Ariel praškasti deterdžent za pranje rublja.

Stručnjaci su dokazali kako Nutella sadrži sirutku u prahu i manji postotak obranog mlijeka u prahu (6,6 posto), dok proizvod iz Njemačke sadrži samo obrano mlijeko u prahu (7,5 posto). Kod oba proizvoda je navedeno da sadrže 13 posto lješnjaka. Postoji značajna razlika u mazivosti proizvoda što potvrđuju i rezultati fizikalno-kemijske analize. Proizvod kupljen u Hrvatskoj ima višu točku tečenja što znači da je teže maziv pri istoj temperaturi. Također je primijećena značajna razlika u boji, konzistenciji, mirisu i okusu proizvoda. Proizvod kupljen u Hrvatskoj je slađi, gušći i aromatičniji na kakao dok je proizvod iz Njemačke tamniji, aromatičniji na lješnjak i maziviji.

Kod navedenih hrenovaka otkriveno je da na deklaraciji proizvoda s njemačkog tržišta navode kako je proizvod proizveden od 62 posto purećeg mesa i pileće masti, za razliku od proizvoda za hrvatsko tržište koje je proizveden od strojno otkoštenog pilećeg i purećeg mesa (94 posto), koje prema zakonskim propisima EU nije uključeno u definiciju „mesa“.

Pokazalo se, primjerice, da njemački proizvod Ariel, koji za razliku od hrvatskog ima oznaku „compact“, ima znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi od 40 stupnjeva, dok pri 60 Celzijevih stupnjeva razlika također postoji, ali je manja. Unatoč tome, deterdžent za njemačko tržište je oko 25 posto jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu.

Spomenuti jogurt kupljen u Njemačkoj nema navedene aditive i ima nešto veći udio jagoda, dok proizvod kupljen u Hrvatskoj od aditiva ima naveden regulator kiselosti (natrij ciklamat i limunsku kiselinu) te zgušnjivač (karagen). Senzorskim analizama ustanovljena je razlika u okusu - proizvod kupljen u Hrvatskoj je okarakteriziran kao „slađi“. Veći udio šećera potvrđen je i kemijskom analizom.

Kod Haribo happy cola gumenih bombona, u njemačkom proizvodu je utvrđena znatno veća količina ukupnog šećera od deklarirane.

Razlike su uočene i kod hrane za bebe, pa je tako analizirana kašica koja na njemačkom tržištu sadrži mrkvu i krumpir, dok proizvod s hrvatskog tržišta sadrži samo mrkvu. Također, niti međusobni omjeri upotrijebljenih sastojaka nisu isti za njemačko i hrvatsko tržište, mada se proizvodi na oba tržišta stavljaju pod istom brojčanom šifrom artikla. Proizvod s njemačkog tržišta sadrži više povrća (38 posto, mrkva i krumpir) a manje riže (15 posto), za razliku od proizvoda s hrvatskog tržišta koji sadrži 24 posto mrkve te veći udio riže (21 posto). Navedeno ide u prilog tvrdnjama da se isti popis sastojaka ne primjenjuje za oba tržišta, što potvrđuju i rezultati senzorskih analiza gdje je uočena razlika u boji, okusu i aromi. Također, proizvodi se razlikuju i u količini repičinog ulja (izvor omega - 3 masnih kiselina) kojeg proizvod s njemačkog tržišta sadrži 1,9 posto, a proizvod s hrvatskog tržišta 1,7 posto. Uočenim razlikama posebnu težinu daje činjenica da se radi o hrani za djecu, zaključili su iz Hrvatske agencije za hranu.

U rezultatima istraživanja naći ćete koji su analizirani proizvodi istovjetni na njemačkim i hrvatskim policama trgovina.