Otkriveno koliko je Dubrovnik zaradio od serije "Igra prijestolja"

Zahvaljujući snimanju serije "Igra prijestolja" u Dubrovniku, Dubrovačko-neretvansku županiju je od 2012. do 2015. posjetilo dodatnih 244.415 turista, koji su potrošili 126 milijuna eura, pokazuje znanstveni rad istraživača zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji prenosi Hina.    
U radu "Učinci filmske industrije na turizam: Igra prijestolja i Dubrovnik" istraživači EIZ-a Marina Tkalec, Ivan Žilić i Vedran Recher evaluirali su učinak snimanja serijala "Igra prijestolja" na turističke rezultate u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U radu zaključuju da je snimanje te serije u Dubrovniku imalo izrazito pozitivne učinke na turističke rezultate.
Po njima, samo zbog snimanja te serije, Dubrovačko-neretvansku županiju je u razdoblju od 2012. do 2015. svake godine posjetilo u prosjeku 60 tisuća turista više.
Kumulativno, tijekom cijelog analiziranog razdoblja Dubrovačko-neretvansku županiju je zbog snimanja "Igre prijestolja" u Dubrovniku posjetilo 244.415 turista više koji su ostvarili gotovo milijun i pol više noćenja. Pritom su potrošili ukupno 126 milijuna eura.
Jedan od najpopularnijih serijala na svijetu, "Igra prijestolja"  u Dubrovniku se počeo snimati 2011. godine. Dubrovnik je pri tome izabran kao lokacija za King´s Landing, izmišljeni glavni grad sedam kraljevstva koji se učestalo pojavljuje u serijalu. Bogata i iznimno očuvana dubrovačka kulturna i arhitektonska baština sjajno se uklopila u srednjovjekovni kontekst serije, zbog čega se snimke dubrovačkih gradskih zidina, Lovrijenca i Lokruma često pojavljuju u serijalu.
Ove snimke, ističu znanstvenici EIZ-a, ostavile su snažan dojam na gledatelje serijala, podižući globalnu prepoznatljivost Dubrovnika i potičući potražnju za turističkim posjetima tom gradu.
 “Evaluacije ovakvog tipa imaju veliku društvenu i ekonomsku važnost jer omogućuju nositeljima javnih politika da ocijene isplativost eventualnih ulaganja javnih sredstava u privlačenje produkcijskih kuća koje bi u budućnosti snimale nove filmove i serijale u Hrvatskoj.  Takve evaluacije trebalo bi raditi i za sve druge oblike trošenja javnih sredstava i subvencija, kako bi i porezni obveznici i nositelji javnih politika bili sigurni da je ulaganje javnog novca kroz određene javne politike i ekonomski i društveno opravdano,” ističu s Ekonomskog instituta Zagreb.
Nažalost, u Hrvatskoj su takve evaluacije jako rijetke pa se i odluke o trošenju javnih sredstava obično donose bez ikakve prethodne evaluacije, dok se naknadne evaluacije učinkovitosti trošenja tih sredstava, ili ne rade, ili se provode na vrlo površnoj i nedovoljno stručnoj razini.