<br /> <br /> Pametni staklenik ujedinio Slavoniju i Dubrovnik

Pšenica posađena u pametnom stakleniku u režiji Zajednice tehničke kulture grada Dubrovnika te Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik ujedinila je Slavoniju i Dubrovnik, ali i učenike i profesore različitih usmjerenja budućih zanatlija.


– Učenici strojarskih usmjerenja izradili su fizički dio staklenika, elektro-zanimanja sudjelovala su u informatičkom dijelu, a učenici cvjećarstva će pratiti razvoj biljaka koje će se u stakleniku uzgajati – objasnio je ravnatelj škole Dinko Mandić.
Predsjednik ZTK-a Mario Miličević kazao je da je ovo put kojim treba ići i prijavljivati se na što više natječaja, a u projekte bi se trebala uključiti i sveučilišta.

Tajnica ZTK-a Jelena Vlahović rekla je da su u svibnju prošle godine imali tek skicu, koja je sad zaživjela.
– "Pametni staklenik" bit će motivacija profesorima, učenicima i građanima, svima onima koji imaju interesa proučavati nove tehnologije. Pšenica je ujedinila Slavoniju i Dubrovnik! – poručila je Vlahović, koja se prisjetila kako su ih na Fakultetu poljoprivrede u Osijeku pitali: "Jeste li sigurni da želite staviti pšenicu u zatvorene uvjete?" Mi smo rekli kako jesmo, ali smo u idućim koracima shvatili kakva je to zapravo problematika, što nas je potaknulo da malo više promišljamo o jednoj od važnijih namirnica na svijetu – kazuje Jelena.


U "pametni staklenik" je posađeno donirano sjeme patuljaste pšenice, koja će narasti 1,65 metara. Visina neće biti problem za staklenik jer je krov pomičan i može se otvoriti.
Pri radu na "pametnom stakleniku" naišli su na brojne izazove, poput hlađenja staklenika. Problem su riješili tako što su stavili dijelove koji hlade kompjutore kako bi simulirali prirodne uvjete i temperaturu koja mora biti ispod pet stupnjeva da pšenica "izbusa".
Profesor Željko Prce zahvalio je svim učenicima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta. Naglasio je kako je izgradnja staklenika, u strojarskom smislu, trajala otprilike mjesec dana.

Voditelj Centra robotike Nikša Vlahušić objasnio je da ovdje nije riječ o industrijskom stakleniku, nego prototipu.
– Ovo je najnovija tehnologija koja postoji u svijetu. Sve je sastavljeno od najmanjih mogućih dijelova. Učenici su zapravo trebali naučiti na koji način treba nešto spojiti. Postavljeni su senzori za mjerenje temperature zraka, vlage, zemlje, i na temelju tih informacija pale se svjetla, ventilatori i sustav za navodnjavanje – rekao je Vlahušić, poručivši kako je ovdje riječ o jeftinoj, ali i najnovijoj tehnologiji koja je dostupna svima.

– Nadam se da ćemo dogodine s cvjećarima, elektroničarima i ostalim učenicima razvijati ovaj staklenik i nastaviti istraživati načine kako uložiti malo, a dobiti puno – kazao je Nikša Vlahušić.
Projekt je financiran putem dobivenog natječaja HBOR-a 2016. godine u iznosu od 45.224 kune.