Veleposlanica EU u Albaniji postala je žrtva verbalih napada i poziva na ubojstvo zbog zalaganja za dekriminalizaciju političke scene, a protiv tih napada ustao je i najpoznatiji albanski pisac Ismail Kadare, piše Globus.
Dok su svima usta puna obećanja o “budućnosti Europe“, u državama zapadnog Balkana situacija je gotovo kaotična. Europska javnost je ovih dana bila zaokupljena Makedonijom gdje su politički sukobi pristaša VMRO-a sa strankama koje su stvorile parlamentarnu većinu bez njih eskalirali u neviđeno nasilje upadom prosvjednika u Parlament u kojem su napali političare. Na Kosovu je pala Vlada, koja je srušila samu sebe, a na djelu je već žestoka kampanja u kojoj se ne biraju riječi. U Srbiji, iako je premijer Aleksandar Vučić pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora, sve je veće nezadovoljstvo načinom na koji on obnaša vlast. Nefunkcioniranje BiH više i nije neka vijest.
Na meti napada
U toj “unakrsnoj vatri” našla se i Romana Vlahutin, hrvatska diplomatkinja koja je u toj zemlji veleposlanica Europske unije. Našla se na meti verbalnih napada dijela medija i političara, uglavnom oporbenih, a razlozi su znatno dublji. Ona je, u suradnji s veleposlanikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Luom, ustrajala u proguravanju pravosudne reforme u Albaniji kroz koju su usvojeni i zakoni o dekriminalizaciji politike. SAD i EU stalno su od Albanije to tražili, a to je i uvjet za nastavak napretka prema članstvu u EU. Ali očito postoje utjecajni krugovi u Albaniji kojima se to ne sviđa i koji su zabrinuti da će im stati na put.
Romana Vlahutin nedavno je doživjela nešto što se diplomatima ne događa često. Prošli je tjedan dobila pismo iz Pariza od najvećeg albanskog pisca Ismaila Kadarea. Ne da bi se Kadare zalagao za napredak Albanije prema EU ili da bi izrazio neki stav o procesu europskih integracija. Uostalom, Kadare, pisac sa sjajnom međunarodnom karijerom, i ne miješa se često u albansku politiku. On je veleposlanici EU Romani Vlahutin poslao pismo kako bi se u ime Albanaca ispričao zbog napada i uvreda objavljenih u dijelu medija u Albaniji. Kadare, kao i mnogi ugledni Albanci, osjećali su se krajnje neugodno zbog izraza kojima je jedan kontroverzni novinar, poznat po teorijama urote, napao i uvrijedio Romanu Vlahutin. Napisao je na svom profilu na društvenim mrežama, a neki mediji su to prenijeli, kako je ona predstavnica “panslavenstva” poslana u Albaniju od, kako on naziva, “sorošoida” (misleći na plaćenike milijardera Georga Sorosa!) da ostvari plan o novoj Jugoslaviji u kojoj bi bila i Albanija. Nakon toga on zaključuje kako “neki Albanac koji voli svoju zemlju može ubiti Romanu Vlahutin, a to ne bi bio teroristički čin, već antiteroristički”. Nakon tog posta uhitila ga je policija, pod optužbom da potiče na ubojstvo, ali je poslije pušten. Kao referencu za napade na Romanu Vlahutin uzeo je neki davni tekst s jednog portala u Hrvatskoj, poznatog po skandalima, za koji veleposlanica EU u Albaniji kaže da je na sudu dobila spor u tužbi protiv izdavača tog teksta.
No u dijelu medija u Albaniji činjenice nisu bitne. Taj novinar najavljuje da će u budućnosti “u detalje” objaviti scenarij po kojem će se stvoriti “nova Jugoslavija”. Mnogi kolege novinari iz Albanije, izražavajući ogorčenje što se svatko danas u toj državi može nazvati novinarom, pa čak i kada objavljuje samo na društvenim mrežama, rekli su nam da je riječ o osobi koja samo traži pozornost, te da zato napada samo one koji su popularni. Taj kontroverzni novinar koji je napao Romanu Vlahutin, kažu nam kolege, prije nekoliko je godina pred okružnim sudom u Tirani podnio tužbu protiv Kur’ana tražeći da se islamska sveta knjiga zabrani jer, napisao je on, “poziva na genocid, zločine i mržnju prema drugim vjerama”, a sve to je, obrazložio je, “u suprotnosti s albanskim kaznenim zakonom”.
Iako Romana Vlahutin nije javno reagirala na njegov tekst, mnogi u Albaniji su ove prijetnje i uvrede shvatili ozbiljno, i kao veliki problem cijelog društva. Zato su i reakcije bile nezapamćene do sada. Oglasile su se i stale u obranu šefice EU delegacije mnoge poznate ličnosti koje su te uvrede i prijetnje nazvale “poniženjem i sramotom za sve Albance”.
Kadareovo pismo
Najveću pozornost u medijima dobilo je pismo slavnog Ismaila Kadarea, najvećeg albanskog pisca.
“Draga gospođo, dopustite mi da vam se obratim ovim pismom, krajnje osobnim, potresen beskrupuloznom uvredom koja je danas protiv vas objavljena u albanskom tisku. Nije ovdje riječ o pojašnjenju što je to uvreda jedne nenormalne osobe i koliko malo ta osoba ima veze s jednim narodom i cijelim društvom. Međutim, ta uvreda je objavljena u tisku moje zemlje, tako da nas je na jedan ili drugi način sve stavila pred odgovornost. Iako poznat pisac, ne preuzimam na sebe da govorim o onome što se može dogoditi u ovoj zemlji, o dobru ili zlu. Htio bih jednostavno s vama podijeliti tugu koju može osjetiti osoba koja se u zemlji u koju je došla pomoći u prevladavanju poteškoća suočava s jednom takvom nezahvalnošću”, napisao je Kadare i pismo završio:
“Draga Romana Vlahutin, bio bih spreman da vam se na koljenima ispričam kako bih vas uvjerio da će zahvalnost vama biti neugrožena.”
Zavidna karijera
U njezinu zaštitu stala je i Europska unija poručivši iz Bruxellesa da se neće tolerirati neosnovani napadi ni na Romanu Vlahutin niti na osoblje EU u Tirani.
Nekadašnja savjetnica predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, dugogodišnja hrvatska diplomatkinja s međunarodnim iskustvom, Romana Vlahutin radila je tijekom svoje karijere kao diplomat i u Veleposlanstvu Hrvatske u SAD-u i u Srbiji, zatim je obnašala visoku funkciju u Misiji OESS-a na Kosovu, a sada je veleposlanica Europske unije u Tirani, gdje vodi i veliku delegaciju EU. Ona je, uzHidajeta Biščevića koji je veleposlanik EU u Tadžikistanu, najviše rangirani diplomat RH u diplomatskoj službi Europske unije EEAS-u.
Kada je dobila ovaj posao, u Bruxellesu su spominjali da joj je jedna od prednosti i to što dolazi iz Hrvatske, države koja je prošla postupak kroz koji Albanija prolazi. To vide kao prednost mnogi i u Albaniji te stoga ona uživa velike simpatije i potporu u javnosti.
Jedan od glavnih izazova s kojima se Albanija suočava borba je protiv korupcije i organiziranog kriminala. Upravo u tom smjeru se od samog početka mandata fokusirala Romana Vlahutin, uz punu potporu Europske unije i američkog veleposlanika Donalda Lua.
Reforma pravosuđa, koja uključuje i uspostavu posebnog tužitelja za korupciju i organizirani kriminal, kao i vetting (provjeru) svih sudaca i tužitelja, uživa veliku potporu građana Albanije, ali je izazvala potres na albanskoj političkoj sceni, a mnogi smatraju da je to stvarni razlog za verbalne napade na Romanu Vlahutin i njezina američkog kolegu.
U Albaniji građani podržavaju napore u reformama i dekriminalizaciji političke scene, ali s obzirom na jasnu namjeru određenih interesnih skupina da pokušaju preplašiti i strane diplomate, morale su se poduzeti određene mjere opreza i u vezi s njihovom sigurnosti.
Albanija ima status kandidata za EU i prošle zime je dobila uvjetnu preporuku za otvaranje pristupnih pregovora. Glavni je uvjet početak stvarne implementacije reforme pravosuđa, prije svega konkretni rezultati vettinga. Posebnost ove reforme, naime, upravo je vetting, odnosno provjera svih sudaca i tužitelja kako bi se ustvrdilo jesu li neki od njih u posjedu nelegalno stečene imovine, imaju li veze s kriminalnim skupinama i jesu li profesionalno osposobljeni za taj posao. To očito smeta određenim ljudima za koje je jasno vidljivo da imaju imovinu koja se teško može opravdati njihovim službenim primanjima. Albanija je nakon pada režima Envera Hoxhe potpuno promijenila ljude u sustavu, pa među novim sucima ima i osoba bez završenog Pravnog fakulteta, sa samo šest mjeseci pravosudnog tečaja.
Albanija neće uskoro izaći iz ove situacije jer se sukobi oporbe i vlasti nastavljaju, ali ne tamo gdje bi se politička bitka morala voditi, u Parlamentu, nego na ulici. Oporba je u subotu organizirala prosvjed u Tirani za koji su organizatori govorili da je okupio “600 tisuća ljudi”. Kao u svemu, Albanija je podijeljena i oko brojki. Vođa oporbe spominje nezamislive brojke od 600 tisuća prosvjednika, kao da je u Tirani prosvjedovalo više ljudi nego što ih je sudjelovalo na papinoj misi u Fatimi, dok oni bliži vladajućim Socijalistima govore o “praznom bulevaru”. Strana diplomatska predstavništva barataju brojkama od 15 tisuća ljudi na prosvjedima.
Oporba je tražila ostavku Vlade i stvaranje prijelazne vlade koja bi organizirala izbore. Vlast optužuju da je povezana s organiziranim kriminalom, mafijom, te da kontrolira trgovinu drogom. To su već poznate optužbe oporbe u Albaniji, bez obzira na to tko je na vlasti u datom trenutku. Sam sadašnji šef oporbe Lulzim Basha, inače i Nizozemski državljanin, bio je ministar unutarnjih poslova kad je sadašnja vlast, tadašnja oporba, za iste stvari optužila vlast. Smjenjuju se stranke na vlasti, ali se ništa ne mijenja u obrascu ponašanja. Politički sukob u Albaniji je prije točno deset godina skoro eskalirao u građanski rat, i to je dodatni razlog što se iz Europske unije upućuju pozivi političkim liderima da se suzdrže od govora mržnje i huškanja. No čini se da takvi pozivi ne nailaze na razumijevanje.
Bojkot izbora 18. lipnja
Oporba je sada odlučila bojkotirati parlamentarne izbore koji se održavaju 18. lipnja. Povjerenik za proširenje Johannes Hahn prošli tjedan se obratio pismom Albancima, u kojem je u ime institucija izrazio žaljenje zbog takve odluke oporbe, ali je poručio kako će i bez njih priznati ishod izbora.
Nepovjerenje u Albaniji prisutno je na svim područjima. Prije tjedan dana je čak i Nogometna federacija Albanije pozvala tri suca iz Njemačke kako bi sudili derbi Albanske lige jer u toj državi više nitko nikome ne vjeruje. Kad god su se održavali izbori, oni koji nisu pobijedili su to pripisali “izbornoj krađi” i odmah krenuli “rušiti Vladu” i prije nego bi se Vlada sastavila. To je i zbog sumnji o umreženosti političkih struktura s organiziranim kriminalom, pa se silazak s vlasti često shvaća i kao gubitak privilegija i opasnost da završe u zatvoru. I u tom pitanju postoje mnoge sličnosti s drugim državama u okruženju. Optužbe i uvrede koje političari razmjenjuju međusobno su tako vulgarne da ih nije primjereno navoditi u novinskom tekstu. Prednjače bivši predsjednik Sali Berisha i njegov nasljednik Lulzim Basha, predsjednik oporbene Demokratske partije, ali svojim ciničnim reakcijama im parira i premijer Edi Rama. Tako očekuju da će i u političkom sukobu kao arbitri presuditi stranci, a među njima su najutjecajniji američki veleposlanik Donald Lu i šefica EU delegacije Romana Vlahutin. Ali i kada se oni o nečemu izjasne, onda ih uvijek jedna strana optuži za pristranost pa pokreću cijelu kampanju protiv njih. “Pitaju nas o svemu što da rade. A kada im ponekada i kažemo što mislimo, često učine suprotno”, kaže nam jedan zapadni diplomat zadužen za Albaniju.
Zanimljivo je da gotovo sve zemlje regije, od Makedonije do Albanije, imaju zajedničku teoriju urote, a to je da “iza svega stoji mađarski milijarder George Soros”, a za takve teorije nailaze na razumijevanje i u nekim krugovima unutar Europske unije, poput onih bliskih krajnjoj ljevici i krajnjoj desnici, ali i onih bliskih mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. Istodobno sve manje mladih vidi budućnost u tim državama i žele ih zauvijek napustiti. Čak je i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker jednom rekao kako je nedopustivo da Albanija ima status kandidata za članstvo u EU a da iz te države toliko ljudi dolazi tražiti azil u zemljama Unije. Pretpostavlja se da Albanija ima najveću dijasporu u Europi u odnosu na broj stanovnika i da je država gdje se, uz Kosovo, najbrže i smanjuje broj stanovnika bez obzira na to što natalitet nije nizak. Albanija bi, ako se budu smirile političke napetosti, još ove godine mogla dobiti preporuku za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom. Ali ako se nastavi ovakav razvoj događaja, i ova prilika će biti propuštena, donosi Globus.
