Konzumacija sirovog mlijeka iz mljekomata predstavlja visoki rizik za djecu i trudnice

Sirovo mlijeko iz mljekomata, ukoliko se prije konzumacije termički ne obradi, predstavlja visoki rizik za djecu, starije, trudnice i imunokompromitirane osobe. Pokazalo je to istraživanje Hrvatske agencije za hranu provedeno zbog sve češće pojave mljekomata. U Hrvatskoj ih je evidentirano 30-ak. Mnogi misle kako je to mlijeko zdravije od onog pasteriziranog.
Istraživanje, objavljeno na stranicama HAH-a, pokazalo je kako je rizik umjeren u slučaju konzumacije sirovog mlijeka bez prethodne termičke obrade za populaciju zdravih, odraslih osoba. No, ukoliko se to mlijeko termički obradi prije pohrane u hladnjak odnosno prije konzumacije, rizik se može okarakterizirati kvalitativno kao zanemariv.
- Može se reći da su potrošači mlijeka iz mljekomata zbog nedostatka informacija, nespremni na ovakvu ponudu te često zaključuju kako se mlijeko iz mljekomata dodatno kontrolira, posebne je kakvoće i može se bez rizika za zdravlje konzumirati termički neobrađeno – navode autori istrživanja.  
Stručnjaci su utvrdili kako su kroz godinu konzumenti izloženi neujednačenoj nutricionističkoj vrijednosti mlijeka, a proizvođači na ovom proizvodu ne navode vrijednosti mliječne masti, bjelančevina, laktoze i suhe tvari.
Prema rezultatima mikrobioloških analiza, mlijeko iz mljekomata bilo je najčešće kontaminirano s L. mononcytogenes, S. aureus i C. burnetti, patogenim mikroorganizmima koji mogu dovesti do oboljenja ljudi. Od 87 pretraženih uzoraka mlijeka, na L. monocytogenes pozitivna su bila ukupno četiri uzorka, dok je S. Aureus utvrđen u broju većem od 10 cfu/ml u ukupno 33 uzorka. Identifikacija C. burnetti provedena je na ukupno 57 uzoraka mlijeka i bilo je pozitivno 10 uzoraka.
Nadalje, analizom je utvrđena pozitivna reakcija i na ostatke antimikrobnih lijekova u ukupno šest uzoraka (6,74 posto). Međutim, kako je riječ o brzom testu koji daje pozitivnu reakciju i u slučaju kada su vrijednosti za pojedine ostatke antimikrobnih lijekova niže od one propisane Uredbom komisije, ne može se napraviti procjena izloženosti ili usporedba s postojećim prihvatljivim dnevnim unosom pa nije moguće niti procijeniti rizik za zdravlje ljudi, navodi se u istraživanju. Ipak, upozorava HAH, dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost da je prisutnost nekih antimikrobnih lijekova bila i puno veća od one propisane Uredbom komisije, pa se rizik ne može u potpunosti isključiti.