Vijesti Crna kronika

PRISLUŠKIVANJE

Europski sud za ljudska prava poništio presudu Županijskog suda u Dubrovniku

PRISLUŠKIVANJE

Europski sud za ljudska prava poništio je dvije presude hrvatskih sudova jer su dokazi protiv okrivljenika pribavljeni prisluškivanjem za koje suci istrage nisu dali valjano obrazloženje, a jedna od presuda odnosi se na slučaj Ante Dragojevića kojega je Županijski sud u Dubrovniku 2009. godine osudio na devet godina zatvora, objavio je Jutarnji.hr.
Kako piše Ivanka Toma za Jutarnji, Europski sud za ljudska prava donio je dvije presude koje su izazvale veliku zabrinutost u redovima sudaca, tužitelja, pa i kriminalističke policije, zbog stava da hrvatski suci istrage olako odobravaju prisluškivanja i da se na njima ne smiju temeljiti sudske odluke. Zbog toga, Toma postavlja pitanje: hoće li zbog ovakvog stava Europskog suda za ljudska prava osuđujuće presude poput domina padati jedna za drugom?
U Strasbourgu drže kako se ne mogu kao dokaz koristiti one informacije do kojih se došlo prisluškivanjem telefona, mobitela, presretanjem mailova ili sms-poruka ako se to radilo na temelju sudskog naloga koji nije dovoljno obrazložen.
"Ante Dragojević bio je pomorac koji je 2007. godine došao pod lupu policije zbog sumnje da krijumčari drogu. U istrazi sud je odobrio da se Dragojeviću prisluškuju telefoni, a cijela istraga rezultirala je optužnicom da je u jednoj od luka Srednje ili Južne Amerike preuzeo i u Belgiju prošvercao 40 kilograma kokaina. Županijski sud u Dubrovniku 2009. godine proglasio ga je krivim i osudio na devet godina zatvora. Dragojević se žalio, među ostalim i zbog toga što nalozi za prisluškivanje nisu dovoljno obrazloženi, no Vrhovni sud ga je odbio i dao za pravo Županijskom. Dragojević je jednako prošao i na Ustavnom sudu, pa se obratio Europskom sudu za ljudska prava. Tek je sud u Strasbourgu 2015. presudio da domaći sud nije postupio po zakonu, a suština su nalozi za prisluškivanje.
Međutim, presuda Europskog suda samom Dragojeviću, osim obaveze države da ga materijalno obešteti u iznosu nešto manjem od 10.000 eura, nije donijela druge koristi. S tom odlukom u ruci Dragojević se ponovo obratio Županijskom sudu u Dubrovniku i tražio poništenje presude i novi postupak. Premda u pravilu presude suda u Strasbourgu imaju za posljedicu poništenje postupka, u konkretnom slučaju Dubrovački je sud to odbio. Za pravo mu je dao i Vrhovni sud, pa se Dragojević drugi put našao pred Ustavnim sudom. U lipnju ove godine ustavni suci presudili su i Dragojeviću, unatoč presudi suda u Strasbourgu, nisu odobrili novi postupak. Ključno je bilo to što Europski sud, osim nezakonitog izdavanja naloga za prisluškivanje, nije našao elemente kojima bi se povrijedilo pravo na pravično suđenje. Stoga je i osnovni razlog zbog kojeg domaći sudovi Dragojeviću nisu željeli odobriti novi postupak što je i bez dokaza pribavljenih prisluškivanjem bilo dovoljno drugih koji su potkrijepili tvrdnju tužitelja o Dragojevićevoj krivnji", piše jutarnji.hr.
Dr. Davor Derenčinović, prodekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i ekspert za kazneno pravo, proučio je obje presude Europskog suda i zaključio kako će se zbog njih morati mijenjati praksa domaćih sudova.
- Takva praksa dovodi u pitanje načelo pravne sigurnosti i učinkovitosti sudske kontrole u svim stadijima kaznenog postupka, a posebno u stadiju tzv. tužiteljske istrage. Stoga je tu praksu potrebno mijenjati, a naznake toga trenda naziremo u nekim recentnim odlukama na županijskoj razini kojima su iz spisa predmeta izdvojeni određeni dokazi što su pribavljeni primjenom mjere nadzora i snimanja telefonskih razgovora i komunikacije na daljinu, a nalozi na provedbom tih mjera nisu bili valjano obrazloženi - rekao je Derenčinović.

Naslovnica Crna kronika

Najčitanije

Najnovije