Trebao je ovo biti uobičajeni tekst o optimističnim najavama turističke sezone i analizi dobrih pokazatelja u prva četiri mjeseca ove godine, i bit će, samo što nas je zaintrigiralo kad nam je Dino Karađole, direktor Turističke zajednice Grada Šibenika, u razgovoru spomenuo riječ „ovrhe“.
Dakle, ovrhe?
- Da, prvi put smo krenuli s ovrhama prema neplatišama. Odnosno, prema onima koji godinama ne plaćaju, a takvih ima dosta. Sigurno ih ima nekoliko stotina, svima smo slali opomene. Neki su dužni i po dvije tisuće eura, ne plaćaju i po tri godine. Naravno, ne idemo na one koji su malo dužni i povremeno nešto plate, nego prema onoj kategoriji iznajmljivača koji su konstantni u svom neplaćanju – kaže Karađole.
A iznajmljivači, vlasnici apartmana, imaju što i platiti. Poreznoj upravi plaća se paušal na tromjesečnoj bazi, kao i porez na poslovanje s inozemnom tvrtkom, najčešće Booking.com i Airbnb, zatim se i tim inozemnim platformama plaća postotak od zarade, a na kraju i boravišna pristojba koja ide na račun turističkih zajednica i zbog čega Dino Karađole sad poseže za nekoliko stotina ovrha.
Pa kad smo već kod problema s domaćim iznajmljivačima, spomenimo i da se procjenjuje da u gradu Šibeniku, u odnosu na ukupni broj noćenja, najmanje još dvadeset posto turista spava neprijavljeno. Većina je tih „crnih“ apartmana, pojašnjava nam direktor šibenskog TZ-a, legalno, no vlasnici ne prijavljuju goste iz pukog nemara. Naravno, dio je i onih koji uopće nisu evidentirani i svjesno rade „na crno“.
- Turistička zajednica zbog takvih slučajeva nema neke velike gubitke, ali gubimo statistički, smanjuju nam se brojevi i ruši prosjek – tvrdi Karađole, otkrivajući da ni dio vlasnika apartmana u Šibeniku koji su strani državljani ne posluje baš legalno. Zapravo, koriste rupu u zakonu.
- Oni se po zakonu devedeset dana ne moraju prijavljivati u Hrvatskoj, a za to vrijeme im kroz vikendicu prođe masa ljudi koje prijave kao svoje prijatelje – objašnjava direktor šibenskog TZ-a.
Ono što je statistički naštetilo ukupnoj turističkoj slici Šibenika je i smanjivanje kreveta u Amadria Parku, odnosno hotelskom naselju Solaris, gdje su smještajni kapaciteti lani smanjeni za 300 kreveta, a ove godine bit će ih i još manje, budući da se uklanjaju bungalovi iz kampa. U 2023. godini broj noćenja u Solarisu je, iz tog razloga, bio za 20 tisuća manji nego godinu prije.
No, kako smo i rekli, ovo je trebao biti tekst o optimističnim najavama turističke sezone i analizi dobrih pokazatelja u prva četiri mjeseca ove godine. Pa evo: u prva četiri mjeseca 2024., točnije od prvog siječnja pa do 7. svibnja, u Šibeniku je boravila 31 tisuća gostiju, što je povećanje od 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Isto tako, zabilježeno je 75 tisuća noćenja, što je porast od 15 posto. Prednjačili su domaći turisti, uglavnom zbog kongresnog turizma. Hrvata je, dakle, došlo oko 15 tisuća, Nijemaca je bilo dvije tisuće, slijede Slovenci (1400), Poljaci (1300), Francuzi (1275), a zahvaljujući kongresnoj dvorani u Amadria Parku bilo je i oko 1600 državljana Bosne i Hercegovine.
- Veseli i povratak grupa s Dalekog istoka, iz Kine, Tajvana, Južne Koreje… U prva četiri mjeseca bilo ih je oko 1500, to su uglavnom hotelski gosti – kaže Dino Karađole.
To su, dakako, avionski gosti, iako je Šibenik, pa i Dalmacija, i dalje uglavnom auto-destinacija. Osim što im je dolazak automobilom zajednička karakteristika, turisti se razlikuju po tome kakav odmor priželjkuju u Šibeniku. Oni koji se odluče za smještaj u samom gradu, ostaju u prosjeku dva do tri dana, a privlače ih kultura, hrana ili kakva manifestacija, koje se uglavnom događaju na tvrđavi sv. Mihovila.
Iz gradske ustanove Tvrđava kulture, kad već spominjemo sv. Mihovila, otkrivaju da je u prva četiri mjeseca broj prodanih ulaznica na šibenskim tvrđavama bio 6922, što je za 17 posto manje nego lani u istom razdoblju. No, prema zadnjim pokazateljima, taj minus bi se mogao ubrzo pretvoriti u plus.
- U prvom tjednu svibnja 2024. ukupno je prodano 2765 ulaznica za šibenske tvrđave, što je u odnosu na isti period 2023. povećanje od 32 posto – otkriva nam Ivana Šimundić, voditeljica Odjela marketinga i odnosa s javnošću u Tvrđavi kulture.
Nadalje, dio turista se odluči na robinzonski turizam na nekom od otoka šibenskog arhipelaga, a oni željni izležavanja po plažama biraju mjesta na obali, poput Zablaća ili Žaborića. Najduže ostaju, po desetak dana, turisti koji iznajme vile s bazenom u zaleđu Šibenika, Dubravi ili Lozovcu, a i dalje je uglavnom svima cilj jedan dan provesti na slapovima Krke. Nacionalni park „Krka“, naime, godišnje posjeti preko milijun gostiju.
- Od 1. siječnja do 30. travnja 2024. Godine Nacionalni park „Krka“ posjetilo je 91.135 posjetitelja što predstavlja porast od 14 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine – kazala nam je Katia Župan, rukovoditeljica Odsjeka za odnose s javnošću NP „Krka“, ističući da cijene ulaznica u svibnju za sve kopnene lokalitete iznose 20 eura za individualne odrasle i 12 eura za djecu, dok se cijeli srednji i gornji tok mogu posjetiti za 12 eura za odrasle, odnosno 8 eura za djecu.
A što se sve za tu cijenu dobije?
- Na raspolaganju su čak dvadeset dvije poučno-pješačke staze, duge ukupno 47 km, koje vode kroz raznolike krajolike i staništa. Za ljubitelje rekreacije na dva kotača, Nacionalni park „Krka“ nudi dvanaest biciklističkih ruta različite težine. Na stazama je postavljena propisana signalizacija, a posjetiteljima su dostupne i karte s detaljnim opisom, fotografijama, kartama i GPS koordinatama ruta. Također, u aplikaciji Genius Maps koja nudi besplatne offline karte za planiranje ruta i pješačku navigaciju, ucrtane su sve pješačke staze i biciklističke rute NP „Krka“, kao i svi dodatni sadržaji kako bi posjetitelji kreirali vlastiti itinerar obilaska Parka: vožnju biciklom, izlet brodom ili pješačenje poučno-pješačkim stazama – kaže Katia Župan.
Nakon svega, prognoze su optimistične. Grad koji broji blizu 20 tisuća kreveta (kampovi 3600, hoteli 4800, privatni smještaj 9000) lani je imao 1,2 milijuna noćenja, uz još preko 200 tisuća noćenja nautičara.
- Ove godine je dobro krenulo – podvukao je Dino Karađole, direktor šibenskog TZ-a.