Daske na vratima, trake selotejpa preko ferala i ispražnjeni interijeri siguran su znak da neki poduzetnik i ugostitelj napušta iznajmljene prostore. A posljednje vrijeme, nažalost, tome svjedočimo. No, znači li to i smanjivanje broja obrta i trgovačkog društva? Ne nužno. Naprotiv, od početka covid krize u Dubrovačko-neretvanskoj županiji novoosnovanih je 349 trgovačkih društava dok ih je ugašeno 208. Gotovo polovica (novih je 169 i zatvorenih 108) odnosi se na grad Dubrovnik, kažu nam iz Županijske komore Dubrovnik na upit koliko je objekata kojima je presudila pandemija.
Nikolina Trojić, predsjednica ŽK Dubrovnik, pojašnjava kako je u ugostiteljskoj djelatnosti došlo do 'pretakanja', odnosno zamjena 'neki su izašli iz objekta a na njihovo mjesto dolaze drugi'.
- Poslovni subjekti koji su zatvorili trgovačko društvo dominantno su imali intenzivna ulaganja u godinama prije krize i sad nisu preživjeli bez prihoda. Dio su zamijenila novoosnovana trgovačka društva. U djelatnosti trgovine povećala se online kupovina, pa je i dio domaćih trgovina fizički prostor zamijenio “web shopovima” i tako održao poslovanje. Ostali su, pritisnuti visokim fiksnim troškovima, morali zatvoriti. Taj će se trend normalizacijom života nastaviti, korona kriza ga je samo ubrzala – smatra Trojić.
Nova firma kao osiguranje
Statistika odudara od slike u javnosti kako se objekti zatvaraju, a poduzetnici propadaju. Državne i gradske mjere, očito, pomogle su da društva i obrti ostanu aktivni, a radna mjesta spašena. U điru gradom naići ćete i na zatvorena vrata objekata, ali bude i novootvorenih, primjerice u povijesnoj jezgri u Ulici od Puča nešto je više butiga od bankomata.
Predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić tumači nesrazmjer između stvarnog stanja i brojki:
- Dosta trgovačkih društava je u financijskim problemima i ljudi žele izdvojiti poslovanje, osigurati ga otvarajući drugu firmu. Imate i one koji su pod istom firmom imali dva, tri ili više objekata. Takvi otvore dodatnu tvrtku da u slučaju izglednog stečaja mogu nastaviti poslovati. Treći razlog je što je kod nas još izrazito teško i skupo ugasiti tvrtku. Ljudi otvaraju nove tvrtke, stare će staviti u mirovanje i minimalizirati troškove, a sa zdravom novom tvrtkom pokrenuti poslovanje – kaže Vlašić. Dodaje kako se 'u ugostiteljstvu obrti prebacuju u trgovačka društva zbog dugova jer u obrtništvu odgovarate svom svojom imovinom. Stoga ljudi pokušavaju smanjiti rizik da u slučaju stečaja ne bi ostali bez stana ili kuće, žele zaštititi obitelj'.
- Zadnjih nekoliko godina imate drastično opadanje obrta što se ugostiteljstva tiče. U gradu je već više od dvije trećine trgovačkih društava u ugostiteljstvu. Statistika ne znači da raste ta djelatnost nego zaštitni mehanizmi koji štite ljude od propadanja. To nije protuzakonito, niti je loše – poručuje Vlašić. Prema zadnjim informacijama iz Udruge ugostitelja, u Dubrovniku je 26 zatvorenih objekata, neki su zatvoreni trajno, a neki dobili nove zakupce. I sam Vlašić je izašao iz dosadašnjeg objekta na Batali i otvara dva druga objekta.
Pitamo ga što je presudilo?
- Kombinacija je razloga ali situacija uzrokovana covidom je sve potaknula. Kad sam odlazio, trebao sam odjaviti minimalne tehničke uvjete i u prostor na Batali je došla nova tvrtka koja se prethodno odjavila s drugog prostora – kaže nam predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnika pa će kako sve to ulazi u statistiku.
U županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo i more kažu nam kako otkaza obrta nisu imali zbog Vladinih potpora, no bilo je otkazivanja iznajmljivača.
Dva otkaza najma
Pitali smo i u Gradu Dubrovniku je li od početka covida došlo do otkazivanja najma gradskih poslovnih prostora.
- Grad Dubrovnik trenutno u zakupu ima 155 prostora u svom vlasništvu ili suvlasništvu. Od 1. travnja 2020. godine do danas otkazana su dva ugovora o zakupu poslovnih prostora. Za prvi je po javnom natječaju odabran novi najpovoljniji ponuditelj, dok će se za drugi također raspisati javni natječaj – kažu iz gradske uprave te otkrivaju koliko je novca kroz gradske potpore otišlo gospodarstvenicima kojima je Grad oprostio dugovanja na ime zakupa javne površine i na ime najma gradskog poslovnog prostora.
- Gradskim mjerama do ovog trenutka za oslobađanje od plaćanja najma isplaćeno je 32.785.398,96 kuna, dok je na ime zakupa javnih površina oprošteno 12.741.457,56 kuna. Ukupno je do sada u okviru ove dvije mjere oslobođeno od plaćanja preko 45 milijuna kuna – kažu u Gradu i napominju kako su spomenute mjere na snazi do 31. srpnja 2021. godine, a daljnji koraci procijenit će se prema tijeku turističke sezone.
Spomenimo još, prema podacima Udruženja obrtnika Dubrovnik koje trenutačno broji 2451 aktivan obrt, 34 obrta su privremeno obustavljena. Od početka pandemije odjavljeno je 58, a otvorena su 202 nova obrta.
