Kada je u pitanju antenski toranj koji su Odašiljači i veze postavili na Lopudu, a što je izazvalo zgražanje javnosti zbog neprimjerene lokacije i veličine te građevine – događaji prestižu jedan drugi. Sve je izglednije kako bi lopudski toranj mogao biti prvi u Hrvatskoj kojeg će 'srušiti' pritisak javnosti.
Kada se zahvaljujući Totu Bergamu Rossiju, poznatom talijanskom restauratoru, doznalo o ogromnom tornju koji se podiže u neposrednoj blizini srednjovjekovnog samostana koji je on obnovio i nerazmjeru kojim taj toranj nadvisuje cijeli Lopud i nagrđuje njegov najljepši dio, otkriva se kako se inače diljem zemlje podižu ovakve tipske građevine koje po zakonu ne trebaju stroge dozvole za gradnju. Antenski toranj na Lopudu postavljen je kao zamjena za postojeću antenu, to je rečeno i Lopuđanima, no novi je odašiljač tri puta veći.
Naknadni sastanci
Mora tako biti, argumentiraju iz OiV, to će omogućiti kvalitetne hrvatske radio i TV signale te dostupnost Interneta, za Lopud, cijeli akvatorij i Dubrovačko primorje, a sve drugo bilo bi puno skuplje.
Tek kada je 35,5 metarski toranj dovršen, pod pritiskom javnosti, pokrenula se lokalna uprava. Krajem siječnja dogovoreno je formiranje akcijskog tima na sastanku gradonačelnika Mata Frankovića i predsjednika Uprave OIV-a Mate Botice kako bi se pronašlo rješenje za svima dobar signal, uvažavajući stavove lokalne zajednice.
Na inicijalnom sastanku sudjelovali su stručnjaci iz obje institucije sa zadaćom izrade prijedloga za optimalno rješenje, no nije sudjelovao i imenovani predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Lopud Martin Cervelin. Dogovoren je način rada akcijskog tima te dinamika aktivnosti, te da će se sljedeći sastanak održati na Lopudu, uz sudjelovanje predstavnika Mjesnog odbora Lopud i lokalnog stanovništva.
Iako Lopuđani nisu još sudjelovali u akcijskoj grupi, Marko Nožica, marketinški stručnjak i lobist, Lopuđanin po ocu i ljetnoj adresi već je uzeo stvari u svoje ruke i prošle srijede organizirao sastanak mještana kojih je na Lopudu ovih zimskih dana malo, a oni su dali svoje prijedloge za članove akcijske grupe. Dogovorili su se, kaže, da Lopud predstavljaju i stalni stanovnici i Lopuđani sa svih strana svijeta koji za otok žive cijelu godinu, a na samom otoku ljeti.
Za održivi razvoj
- Lopuđani sigurno ne žele da se napravi nešto što bi moglo ugroziti održivi razvoj otoka, a ovaj toranj upravo to čini – promijenio je vizuru, unakazio sve one pitoreskne prizore Lopuda koje prvo vidimo kada brodom dolazimo na Lopud. Siguran sam da se ovdje ne radi o nečijoj zloj namjeri nego o šablonskom pristupu OiV-a tom poslu. Tu se nije razmišljalo kako će nešto utjecati na otok i otočane – govori Marko Nožica kojemu su komunikacijske tehnologije posao.
- Ovdje se radi o tome da će se morati uložiti malo više novaca i truda za rješenje koje neće unakaziti vizuru Lopuda. Trošak koji bi imali za dva stupa je značajno manji nego šteta koju su prouzročili ovim stupom. Prvo su nas osramotili prema javnosti i to međunarodnoj. Trošak toga bit će i smanjenje aktivnosti u turizmu, što će biti manje rezervacija na Lopudu, a tko će više tamo graditi i obnavljati ruševine koje postoje pored toga stupa? Osim toga, Odašiljači i veze su resurs građana Republike Hrvatske i moraju raditi u našem interesu. U 2020. godini imali su 45 milijuna kuna dobiti. Ima dakle dovoljno novaca da se napravi ono što je pravedno i dobro za svih. OiV su ovim rješenjem konsolidirali više antena u jednu jer je to za njih bilo najjeftinije rješenje. Imaju odlične stručnjake, no oni očito ovdje nisu imali senzibiliteta za prostor i baštinu. Razočaran sam i s ljudima zaduženim za zaštitu kulturnih dobara jer nisu reagirali.
Mislim da se i u Gradu Dubrovniku dogodila proceduralna greška, nije se kod planiranja uzela u obzir kulturna baština otoka, izostala je komunikacija s građanima, konzervatori su rekli da ta čestica nije pod zaštitom. No to je pogrešan stav, jer cijeli otok je zaštićeno područje. Nije stvar u jednoj čestici na kojoj je toranj i koja graniči s arheološkim nalazištem, nego je trebalo gledati širu sliku, napraviti još jedan korak dalje da se vidi gdje je to – kaže on. - Ovdje je riječ o najstarijem dijelu Lopuda gdje nitko nije htio živjeti, i koji je bio u ruševinama, a tek kada je Francesca von Habsbourg došla na Lopud pa Toto Bergamo Rossi i preko njega Steven Harris i Lucien Rees Roberts, njujorški arhitekti svjetskog glasa koji su uredili taj dio otoka. Sve su obnovili vrhunski kako je bilo nekad, nijedan prozor nisu promijenili. Ovdje jednostavno treba popraviti pogrešku – govori Nožica.
Tipičan hrvatski javašluk
Lopuđanin i bivši gradonačelnik Vido Bogdanović puno je oštriji. Kaže kako je antenski toranj na Lopudu „tipični primjer hrvatskog ili balkanskog javašluka“.
- Potpuno nepotrebna bahatost. Čisto geometrijski, zemljopisno, mislim da ima još povoljnijih lokacija na Lopudu, susjednim otocima ili na kopnu koje bi jednako dobro sve pokrivale. Oni su imali svoj razlog zašto su onda to stavili, mislim da je osnovni razlog bio što je blizu struja i što je dostupno uza skale. Moglo je biti drugdje i drugačijeg izgleda, manje vidljivo i agresivno. Ali oni su tu došli i stavili a da nikog nisu upoznali s time. Zašto im je dopušteno, neću špekulirati. Nisam pravnik ni telekomunikacijski stručnjak, ali prema mišljenjima ljudi koje poznajem, projektant je radio suprotno Prostornom planu Županije i PP-u Grada Dubrovnika, a Grad Dubrovnik, nije dao dozvolu jer se dozvola ne daje, ali je propustio dokumentaciju da prođe mimo njega – rekao je Bogdanović i dodaje:
- Turisti ne dolaze ovdje zato što smo lijepi, pametni i lijepo pjevamo nego uglavnom radi neke vizure, krajobraza, i sad ti u taj krajobraz koji prodaješ, staviš antenu! I još u neposrednu blizinu superiornog primjera obnove jednog napuštenog srušenog sela, jer stari Lopud je bio na onom platou gore. To su deseci omirina, kuća, starih ulica. Više pojedinaca je tu dolazilo, zaljubili se u to i obnavljali, uvjeren sam po strožim kriterijima nego bi konzervatori tražili. I na rub tih aktivnosti mi lupnemo toranj koji izgleda kao bušaća garnitura, k'o da buše naftu gore. Nema logike, nikakve, niti opravdane - govori Bogdanović: - Po meni u prekršaju su i projektant i investitor s jedne strane i Grad Dubrovnik s druge strane kojemu je, bit ću dobronamjeran, to promaklo.
Novi sastanak akcijskog tima trebao bi biti na Lopudu idućeg tjedna.
