U ime naroda?

Ustavni suci i to svih dvanaest, zaključili su da je u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske da se netko čije se ime nalazi u evidenciji kažnjenih osoba ne može kandidirati na lokalnim izborima, a može na parlamentarnim, predsjedničkim i izborima za europski parlament.  Netko tko ne može dobiti potvrdu o nekažnjavanju tako može biti predsjednik države, premijer i zastupnik u Saboru ili EU parlamentu. Čak može imati i dvojno državljanstvo!  Ali ne može biti načelnik ili vijećnik u primjerice Babinoj guzici ili Gaćicama.

Mnogi smatraju da to nije pravedno, no poglavito  u Hrvatskoj pravda i pravo često nemaju veze jedno s drugim. To je u petak na konferenciji za novinare  potvrdio i Miroslav Šeparović , predsjednik Ustavnog suda kada je priznao je da je ovim zakonom izborno zakonodavstvo u Hrvatskoj izbačeno iz ravnoteže. No zaključio je da Ustavni sud može samo preporučiti Saboru da bude dosljedan i da vrati ravnotežu mijenjajući i druge izborne zakone.  No ne ga na to i natjerati.  Kao što ga ne može natjerati da ne mijenja izborne zakone godinu dana prije samih izbora iako je to, kaže, loša parlamentarna praksa. Možemo zaključiti da u Hrvatskoj valjda još nije došlo vrijeme da i u tome postanemo Europljani.

Kazao je Šeparović  i da se pri donošenju odluke o ustavnosti  nisu obazirali na mogućnost da je zakon 'krojen' po mjeri samo jednog čovjeka. Sve i da je bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić bio jedini motiv Saboru da donese ovakav zakon, predsjednik Ustavnog suda smatra tek da to nije dobra parlamentarna praksa, no kako unatoč tome zakon zadovoljava sve kriterije Ustava RH. Time je Vlahušić, pravomoćno osuđen u aferi Šipan, izbačen iz političke arene, iako je kaznu odavno odslužio, a kao osuđenik pobijedio na prošlim lokalnim izborima. No nije mu istekao rok rehabilitacije nakon kojeg će ponovo moći dobiti potvrdu o nekažnjavanju.
 
Mnogima u Hrvatskoj pa i u Dubrovniku u trenutku plime poskupljenja i agonije Agrokora, to je najmanji problem. Ljudima je puno važnije da je predsjednik Ustavnog suda istom prigodom kazao kako je na snazi ostavljen zakon o konverziji 'švicaraca'. Gledajući sve to skupa, svakako je zanimljiv 'tajming'  koji je Ustavni sud odabrao da obznani svoje odluke koje je prije donio.