Dr. fra Stipe Nosić, gvardijan samostana svetoga Franje u Zadru, uvjeren je da je nepotpisana slika Gospe od Milosti koja se čuva u sakristiji samostanske crkve djelo Blaža Jurjeva koji se potpisivao kao Trogiranin i kasnije kao Zadranin, a ne slikara Lazzara Bastiania iz 1487. godine, kako se do sada vjerovalo.
Iako nema znanstveno uporište za svoje tvrdnje, što je i sam priznao, fra Stipe je sazvao konferenciju za novinare ispred stare slike gdje je iznio tvrdnju da ju je izradio upravo Blaž Jurjev, hrvatski slikar koji je svoja djela izradio u prvoj polovici 15. stoljeća.
- Riječ je o slici (ulje na drvu, dimenzija 335,5 puta 254 centimetra), koja predočuje Blaženu Djevicu Mariju koja pod svojim plaštem ima brojne svece i svetice u raju, ali i brojne muškarce i žene na zemlji. Motiv je poznat, a slike sa sličnim detaljem nazivaju se "Gospa od Milosti", "Gospa od Milosrđa" ili "Milosrdna Gospa".
O toj slici pisalo je više povjesničara umjetnosti i atribuiralo je uglavnom talijanskim slikarima. Iz arhivskih dokumenata do kojih sam došao, ipak izlazi da je riječ o oltarnoj slici, koju je naslikao hrvatski slikar Blaž Jurjev i oporučno 1448. ostavio franjevcima.
Slikar je umro u Zadru 1450. godine, prije nego što je sliku završio, pa je ona nedovršena postavljena na oltar u kapelu pokrajnje crkvene lađe. Nekoliko desetljeća kasnije, kako odaju sačuvani dokumenti, darovima dviju žena ona je "ukrašena".
Na tom oltaru stajala je nekoliko stoljeća, a u arhivskim dokumentima oltar je nazivan: "Oltar Gospe od Milosti", oltar "Ara celi" ili "Altare privilegiato" (privilegirani oltar). Riječ je o jednoj od većih slika tehnikom ulja na drvu u Hrvatskoj i o slici koja se može nazvati najteološkijom umjetničkom slikom na južnoslavenskim prostorima – uvjeren je Nosić.
Prema njegovu tumačenju, djelo ima jaku poveznicu sa zadarskom franjevačkom crkvom koja je proglašena bazilikom još 1280. godine i s mirovnim sporazumom, takozvanim Zadarskim mirom, koji je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac s. Mletačkom Republikom potpisao 1358. u crkvenoj sakristiji.
Gvardijan je naglasio da je "autor svoj autoportret ugradio u lik Svetog Franje Asiškog u Crkvi zemaljskoj". Fra Stipe je kazao kako je došao do saznanja da se umjetnik prema vlastitoj želji, zapisanoj u njegovoj oporuci, dao sahraniti u franjevačkom habitu u crkvi Svetog Frane što ukazuje da je bio član Franjevačkog svjetovnog reda, a njegova veza s fratrima očita je i po franjevačkim svecima na slici.
Treba reći da povjesničari umjetnosti do sada nisu potvrdili Nosićeve teze koje on temelji na svojem tumačenju i vjerovanju, a ne na egzaktnim dokazima. Je li slika u zadarskoj crkvi dijelo Blaža Jurjeva, ipak će na kraju morati odlučiti struka.
